Matija Petar Katančić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Wikipedizirao, dodatci članku, izvori, vanj. pov.
m Ispravak i dodatak po hbl.
Redak 28:
 
== Životopis ==
Matija Petar Katančić rođen je u obrtničkoj obitelji 1750. godine. Kao mlad ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Školovao se u [[Pečuh]]u, Budimu, Baji i [[Segedin]]u. Filozofiju je učio u Budimu, a u Baču u Bačkoj je završio franjevački novicijat i dobio ime Petar. Visokoškolski studij teologije i filozofije završio je u Osijeku (1772. - 1778.). Niže redove i subđakonat primio je u đakovačkoj katedrali, a [[1775.]] godine u Đakovu zaređen je za svećenika. Od [[1778.]] do [[1779.]] godine u Budimu je na Filozofskom fakultetu studirao humanističke znanosti (poetika, retorika, estetika). Nakon studija u Budimu predavao je u franjevačkoj gimnaziji u Osijeku (1779. - 1788.), tea upotom arhigimnazijije [[1788.]] godine došao u Zagrebu[[Zagreb]] (1788.gdje -je 1795.)bio akademskim ekshortatorom Kraljevske akademije znanosti. U [[Zagreb]]u je bio profesor u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] od [[1789.]] do [[1795.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 895., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju. Od 1795. do 1800. bio je profesor arheologije, stare geografije i numizmatike na Sveučilištu u Pešti, a istodobno i kustos Sveučilišne biblioteke.
 
Umirovljen je bio u Budimu, u franjevačkom samostanu, gdje je bio sve do smrti.<ref name=":0" /> Umro je u Budimu 1825. godine. Pokopan je u kripti budimskoga samostana sv. Stjepana Prvomučenika.