Hamdija Kreševljaković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Životopis: pravopis |
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8 |
||
Redak 39:
Kreševljakovićevo cjelokupno djelo, budući usredsređeno na povijest Bosne i Hercegovine i njenu kulturu, civilizaciju, upravu, zanate, danas se zasigurno smatra najrelevantnijim povijesnim štivom o Bosni i Hercegovini. Kreševljakovićev stil je osoben i primjetan, sa mnogo literarnih odlika u slikanju prošlih vremena. Hamdija Kreševljaković je izabran za dopisnog člana [[JAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u 1938., a za redovnog člana [[ANU BiH|Naučnog društva BiH]] 1952. godine. Bio je prvi potpredsjednik Naučnog društva Bosne i Hercegovine.
Umro je u Sarajevu 1959. godine. Ime Hamdije Kreševljakovića nose osnovne škole u Sarajevu, Kaknju i Gradačcu.<ref>Sarajevo [http://www.oshk.edu.ba/], Kakanj, [https://sites.google.com/site/oshkresevljakovickakanj/] Gradačac, [http://monkstk.ba/index.php/gradacac-2/145-os-hamdija-kresevljakovic-gradacac]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>
== Priznanja ==
Redak 48:
Nepotpun popis:
* ''Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni od najstarijih vremena do danas'', Sarajevo, 1912.
* ''Zemljopis trgovine i prometa za trgovačke škole'', Sarajevo, 1924. (2. izd. 1927.)<ref>[[Seid Mustafa Traljić|Seid M. Traljić]], [http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_30_TRALJIC.pdf Hamdija Kreševljaković (18. IX. 1888.-9. VIII. 1959.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305012701/http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_30_TRALJIC.pdf |date=5. ožujka 2016. }}, ''[[Historijski zbornik]]'', godina XIII, 1960., str. 339., pristupljeno 31. ožujka 2017.
</ref> * ''Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave'', Zagreb, 1927.
* ''Banje u Bosni i Hercegovini (1462-1916)'', Sarajevo, 1937., (2. pop. i proš. izd. 1952.)
| |||