Ivan Brkanović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Životopis: pravopis
Broj spašenih izvora: 6; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
Redak 15:
|nagrade =
}}
'''Ivan Brkanović''' ([[Škaljari]] pokraj [[Kotor]]a, [[27. prosinca]] [[1906.]] – [[Zagreb]], [[20. veljače]] [[1987.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]]. Bio je zborovođa, srednjoškolski nastavnik, dramaturg Opere [[HNK u Zagrebu]], direktor [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačke filharmonije]] te profesor na Muzičkoj akademiji u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Intenzivno se bavio glazbenom publicistikom i bio je predsjednik [[Hrvatsko društvo skladatelja|Udruženja kompozitora Hrvatske]].<ref>[http://www.hnk.hr/ivan-brkanovic/ / www.hnk.hr – »Ivan Brkanović«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821023246/http://www.hnk.hr/ivan-brkanovic/ |date=21. kolovoza 2016. }}, pristupljeno 13. srpnja 2016.</ref> Otac hrvatskog skladatelja i dirigenta [[Željko Brkanović|Željka Brkanovića]].<ref>[http://hrvaticg.com/2012/04/15/hrvatski-glasnik-broj-84/ Hrvatski glasnik, str. 47-51] Bokelji u Hrvatskoj, (pristupljeno 3. travnja 2015.)</ref><ref>[http://fdk.hr/osoba/zeljko-brkanovic/ FDK] Željko Brkanović, pristupljeno 3. travnja 2015.</ref>
 
==Životopis==
Rodio se je u Škaljarima u obitelji [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvata]].<ref>[[Đuro Vidmarović]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20515-d-vidmarovic-hrvatska-predsjednica-medu-hrvatima-u-boki-kotorskoj.html Hrvatska predsjednica među Hrvatima u Boki kotorskoj], Hrvatsko kulturno vijeće, 7. lipnja 2015.</ref> Iako je nakon osnovne škole izučavao krojački zanat, aktivno sudjeluje kao glazbeni amater u različitim ansamblima. 1927., potaknut željom za bavljenjem glazbom, dolazi u Zagreb.<ref>[http://www.hnk.hr/ivan-brkanovic/ / www.hnk.hr – »Ivan Brkanović«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821023246/http://www.hnk.hr/ivan-brkanovic/ |date=21. kolovoza 2016. }}, pristupljeno 13. srpnja 2016.</ref> U prvim godinama provedenim u Zagrebu radi kao tvornički radnik i pohađa srednju muzičku školu. 1932. godine počinje pisati za tadašnje časopise ''Evolucija'', [[Hrvatski dnevnik (dnevni list, Zagreb)|''Hrvatski dnevnik'']], [[''Sv. Cecilija'']] i [[Novosti (Zagreb)|''Novosti'']].<ref>[http://www.hnk.hr/ivan-brkanovic/ / www.hnk.hr – »Ivan Brkanović«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821023246/http://www.hnk.hr/ivan-brkanovic/ |date=21. kolovoza 2016. }}, pristupljeno 13. srpnja 2016.</ref> 1933. godine upisuje [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičku akademiju u Zagrebu]] u klasi [[Blagoje Bersa|Blagoja Berse]]. Zbog Bersine smrti, akademiju završava u razredu [[Fran Lhotka|Frana Lhotke]].<ref>[http://www.hnk.hr/ivan-brkanovic/ / www.hnk.hr – »Ivan Brkanović«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821023246/http://www.hnk.hr/ivan-brkanovic/ |date=21. kolovoza 2016. }}, pristupljeno 13. srpnja 2016.</ref> 1935. godine je diplomirao na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] nakon čega prihvaća mjesto nastavnika glazbe u zagrebačkoj Građanskoj školi.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2833/ / http://hbl.lzmk.hr/ – »BRKANOVIĆ, Ivan«], pristupljeno 13. srpnja 2016.</ref> Kasnije se četiri mjeseca usavršavao u [[Pariz]]u u ''[[Scholi cantorum]]''.<ref>[http://www.hnk.hr/ivan-brkanovic/ / www.hnk.hr – »Ivan Brkanović«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821023246/http://www.hnk.hr/ivan-brkanovic/ |date=21. kolovoza 2016. }}, pristupljeno 13. srpnja 2016.</ref>
 
Godine 1951. imenovan je glazbenim savjetnikom u [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu]] u Zagrebu, a 1954. postaje direktor [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačke filharmonije]]. Bio je predsjednik Saveza kompozitora Bosne i Hercegovine (1950. – 1951.) i Hrvatske (1953. – 1955.) i profesor na Muzičkoj akademiji u Sarajevu (1957. – 1962.).<ref>[http://mic.hr/products/missa-profana-croatica www.mic.hr – O'Loughlin, Niall: »Ivan Brkanović: Missa Profana Croatica«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161003181418/http://mic.hr/products/missa-profana-croatica |date=3. listopada 2016. }}, pristupljeno 13. srpnja 2016.</ref> Nakon povratka u Zagreb odlazi u mirovinu i nastavlja aktivno skladati. 1983. godine postaje izvanredni član [[JAZU]]. Umire [[20. prosinca]] [[1987.]] godine.
 
==O djelima==