Ivan Krstitelj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 185.238.245.114 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Alexwik Oznaka: brzo uklanjanje |
m manja dopuna i oblikovanje |
||
Redak 1:
{{otheruses3|druga značenja|Sveti Ivan Krstitelj (razdvojba)}}
{{Infookvir svetac
| ime = Sveti Ivan Krstitelj<br>
| slika =
|
| opis_slike = [[Jacob Jordaens]], ''Ivan Krstitelj''
| naslov =
| nadnevak rođenja = [[1. stoljeće pr. Kr.]]
Line 13 ⟶ 14:
| nadnevak proglašenja svetim = ''prije kongregacije''
| slavi se u = [[Kršćanstvo]] <br> [[Islam]]
| nadnevak spomendana = [[24. lipnja]]
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik = ''dolje u tekstu''
Line 20 ⟶ 21:
| glavna svetišta =
}}
'''Ivan Krstitelj''' (
▲'''Ivan Krstitelj''' (staroslavenski: Іоаннъ Крестѧи, [[hebrejski|heb.]]: יוחנן המטביל, ''Yohanan Ha'Matbil'', starogrčki: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, [[Grčki jezik|grč.]]: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) [[kršćanstvo|kršćanski]] je svetac, propovjednik, pustinjak i [[mučenik]], prethodnik [[Isus]]ov.
== Životopis ==
[[File:Felicián Moczik - Baby Jesus with Saint John the Baptist - O 3231 - Slovak National Gallery.jpg|thumb|Felicián Moczik, ''[[Isus]] i Ivan Krstitelj''.]]
Većinu podataka o Ivanu dobivamo iz [[evanđelje|evanđelja]], a njegova osoba do danas je ostala tajnovita i ne do kraja razjašnjena. Prema ''[[Novi zavjet|Novom zavjetu]]'', njegovi roditelji, [[Zaharija]] i [[Elizabeta]], dugo nisu mogli imati djece i kada im se rodio sin, zavladala je velika radost. Održana je posebna [[svečanost]], na kojoj mu je trebalo nadjenuti ime. Okupili su se prijatelji i rođaci, koji su došli izdaleka. Htjeli su da se zove Zaharija po ocu, ali s tim se nije složila Elizabeta. Rekla je da će se zvati Ivan što znači "[[Bog|Gospodin]] je milostiv" ([[hebrejski jezik|heb.]] ''Johanan''). Prijatelji i rođaci su pitali Zahariju za mišljenje. On se složio s time da se zove Ivan. Budući da Zaharija dotad nije mogao govoriti, tada mu se vratio glas. Počeo je zahvaljivati Bogu i slaviti ga zbog njegove dobrote: "I ti ćeš biti poseban. Ići ćeš pred Božjim izabranikom. Nosit ćeš poruku Božje ljubavi i opraštanja njegovu narodu."
Ivan je otišao od kuće, živio je u [[pustinja|pustinji]] blizu [[rijeka|rijeke]] [[Jordan (rijeka)|Jordana]]. Nosio je odijelo od [[deva|devine]] dlake opasano kožnim pojasom. Jeo je pustinjsku hranu - divlji [[med]] i [[skakavac|skakavce]]. Propovijedao je blizinu kraljevstva Božjeg i pozivao svoje sunarodnjake na [[obraćenje]], a mnogi su se kajali za svoje grijehe i dali da ih Ivan krsti. Evanđelja pripovijedaju i da je [[Isus]] došao k Ivanu, te od njega zatražio krštenje. Ivan je na njegovo inzistiranje to i učinio, a za krštenja, kako propovijeda biblijski tekst, spustio se nad Isusa [[Duh Sveti]] u obliku [[golub]]a i Božji glas je progovorio: "Ti si Sin moj ljubljeni. U tebi mi sva milina." Nakon što se kršćanstvo već počelo širiti, paralelno sa zajednicama Kristovih sljedbenika, postojale i zajednica sljedbenika Ivanovih, te su poznavale samo "Ivanovo krštenje", o čemu svjedoče i [[Djela apostolska]]. Izvanbiblijski izvori, osobito kršćanski apologetski tekstovi, također potvrđuju postojanje takve zajednice osobito među [[Židovi]]ma. Čini se da su upravo zbog toga novozavjetni pisci toliko naglašavali Ivanovu poniznost i ponavljali njegove riječi da će iza njega "doći veći od njega".
[[File:Salome with the Head of John the Baptist-Caravaggio (1610).jpg|thumb|[[Caravaggio]], ''[[Saloma]] s glavom Ivana Krstitelja'']]
[[Herod Antipa]] zatvorio ga je u tamnicu i dao mu odrubiti glavu, jer mu je prigovorio zbog preljuba. O mučeništvu Ivanovu govori i židovski povjesničar iz 1. stoljeća, [[Josip Flavije]], te spominje da je ubijen u tvrđavi Makerontu, s istočne strane [[Mrtvo more|Mrtvoga mora]]. Arheološke iskopine svjedoče o postojanju tvrđave s palačom i dva triklinija, što odgovara evanđeoskom opisu prema kojem su Herod i muškarci bili u jednoj prostoriji, a Herodijada i Saloma u drugoj.
Redak 37:
Zaštitnik je pjevača, glazbenika, [[krojač]]a, kožara, [[ krznar]]a, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, [[zatvorenik]]a, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, oboljelih od [[epilepsija|epilepsije]], krštenika, [[Malta|Malte]], Jordana i velikog broja gradova širom [[Svijet|svijeta]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] po njemu su nazvana mjesta [[Ivanić Grad]], [[Ivanec]], [[Kloštar Ivanić]], [[Sveti Ivan Zelina]], [[Sveti Ivan Žabno]], [[Ivanska]], [[Ivankovo]] i vjerojatno još neka mjesta. U [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]], nedavno je postavljen njegov kip na otvorenom prostoru. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u [[Podmilačje|Podmilačju]] kraj [[Jajce|Jajca]] postoji veliko svetište sv. Ivana Krstitelja.
==Bibliografija==
* Jeanne Guillemin, ''Ivan Krstitelj'' (1984.) <ref>Prema djelu ''Saint Jean : le Baptiste et l'Evangéliste'' objavljenom 1967. godine; Jeanne Guillemin, [https://www.facebook.com/mac.duha.svetoga/photos/jeanne-guillemin-ivan-krstiteljsveti-ivan-krstitelj-bio-je-kako-o-njemu-prorokov/1204351686360743/ ''Ivan Krstitelj''], [[U pravi trenutak|UPT]], Đakovo, 1984., II. izdanje: 2000.; III. izdanje: 2008. (48 str.), ISBN 9789532083163</ref>
* Jan Dobraczynski, ''Svjedok svjetla : roman o Ivanu Krstitelju'' (1990.) <ref>Prijevod izvornika objavljenog 1985. godine (''Grom uderza po raz trzeci''); Jan Dobraczynski, ''Svjedok svjetla : roman o Ivanu Krstitelju'' (preveo Mato Mrkonjić), Svjetlo riječi, Sarajevo, 1990. (143 str.)</ref>
* [[Marija Cecilija Baij]], [https://www.facebook.com/mac.duha.svetoga/photos/maria-cecilia-baij-život-svetog-ivana-krstiteljamaria-cecilia-baij-sestra-benedi/1204352636360648/ ''Život svetog Ivana Krstitelja'']
==Izvori==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
Line 42 ⟶ 50:
{{WProjekti
|commons = John the Baptist
|commonshr = Sveti Ivan Krstitelj (galerija slika)
|commonscat = Saint John the Baptist
|commonscathr = Sveti Ivan Krstitelj
}}
;Mrežna mjesta
* Ivica Čatić, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7028/76354/hrcak.srce.hr/file/76608.pdf ''Ivan Krstitelj u Evanđelju po Ivanu''], ''[[Crkva u svijetu]]'' 1/2010.
* [[Marko Dragić]], Helena Dragić, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2021/7032/97844/hrcak.srce.hr/file/346978.pdf ''Sveti Ivan Krstitelj u Hrvatskoj tradicijskoj baštini''], ''[[Croatica et Slavica Iadertina]]'' 1/2019.
<big></big>
{{Osobe Novog zavjeta}}
| |||