Ivan Zajc: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Čišćenje u Kategorija:CS1 greške: prazni nepoznati parametri |
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8 |
||
Redak 42:
Zajc je s obitelji doputovao u [[Zagreb]] [[1. veljače]] [[1870.]] godine, a već [[24. veljače]] nastupio je kao dirigent u kazalištu. [[Kazalište]] se tada zvalo [[Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu]]. Spomenute večeri izvodile su se dvije Zajčeve operete: ''Mjesečnica'' (prvi put u Zagrebu) i već prije izvedena opera ''Momci na brod!''. Nakon dolaska u Zagreb odsjeo je zajedno s obitelji u svratištu K Janjetu (današnja Teslina ulica). Kasnije su se nastanili najprije u Mikšićevoj kući u Jezuitskoj ulici (današnja Habdelićeva br. 2), a zatim je Zajc kupio kuću u Visokoj ulici br. 16 i tamo stanovao do [[smrt]]i. Na toj kući postavila je [[26. listopada]] [[1925.]] godine [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"]] spomen ploču u sklopu proslava 1000. obljetnice Kraljevstva Hrvatskoga.<ref>[http://dbhz.hr/wordpress/?page_id=1058 Popis postavljenih i otkrivenih spomenika i spomen ploča od 1905.-1946.], dbhz.hr, pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref> Dana [[2. listopada]] [[1870.]] godine izvedbom nove Zajčeve opere, a prve njegove opere na hrvatski tekst ''Mislav'' započinje s radom stalna [[opera]] u Zagrebu. U siječnju 1867. godine Zajc je izabran za časnog člana Hrvatskog glazbenog zavoda koji se tada (do 1895.) zvao Narodni zemaljski glazbeni zavod. U jesen [[1869.]] godine ravnatelj glazbenog zavoda Klobučarić piše Zajcu uz koje bi uvjete primio mjesto profesora i ravnatelja škole i orkestra. Budući da je Zajc bio imenovan [[dirigent]]om i ravnateljem opere u zagrebačkom kazalištu mjesto ravnatelja glazbene škole prihvatio je za manju plaću. Ugovorena plaća od 600 forinti godišnje povišena mu je još iste godine na 800 forinti. Osim toga on može svake godine sa "silami ovog zavoda" prirediti jedan koncert u svoju korist. Osim ravnateljskih dužnosti vodi vježbe, koncerte i mise te poučava učenike pjevanja u višim razredima. Zajc je u Operi proveo temeljitu reorganizaciju i znatno pridonio osposobljavanju izvođačkog ansambla koji je pod Zajčevim vodstvom u 19 godina izveo oko 50 opera i desetak opereta.<ref name="db.nsk.hr"/>
Dana [[23. veljače]] [[1895.]] godine Zajc je za zasluge na području glazbe imenovan [[vitez]]om. U [[listopad]]u [[1899.]] godine Zajc je zamolio ravnateljstvo da ga zbog starosti oslobodi dužnosti održavanja pokusa i ravnanja koncertima, što je obavljao skoro već 30 godina (''"...tjelesne sile ne dopuštaju više raditi kao prije... poslie pokusah i koncertah sam sasvim uzrujan, izmučen i bolestan... tim više, što sam podveržan upali plućah – koju sam bolest tečajem svog života pet puta prebolio."'').<ref name="moljac.hr">{{Citiranje www |naslov=Ivan Dragutin Stjepan Zajc 1832. – 1914. |url=http://www.moljac.hr/biografije/zajc.htm |izdavač=moljac.hr |preuzeto=18. prosinca 2017. |arhivurl=https://archive.is/OmmOC |arhivnadnevak=2. srpnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050310102455/http://www.moljac.hr/biografije/zajc.htm |archivedate=10. ožujka 2005. }}</ref>
Dana [[21. veljače]] [[1908.]] godine Zajc je na vlastitu molbu umirovljen, a tek [[1912.]] godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]] ga je imenovala počasnim članom.
Dva dana prije smrti potužio se svojoj snahi da se ne osjeća dobro. Tužio se na poteškoće pri disanju. Dana 16. prosinca 1914. godine ustao je već oko 5 sati ujutro no ponovno je legao, te je oko 9.30 spavajući umro. Sutradan je njegovo tijelo od 9 do 15 sati izloženo u kazališnom predvorju. Poslije blagoslova oprostio se od njega ravnatelj opere [[Srećko Albini]], a s kazališnog balkona otpjevali su tužaljke kazališni zbor i Savez hrvatskih pjevačkih društava. Poslije toga krenula je pogrebna povorka prema [[Mirogoj]]u. Tamo je govorio profesor Miler, a Savez hrvatskih pjevačkih društava otpjevao je [[Gjuro Eisenhuth|Eisenhuthovu]] tužaljku ''Nad grobom''. Zajc je pokopan u obiteljskoj grobnici Zajc – Dolovčak, prije trećega paviljona u arkadama, lijevo od glavnoga ulaza u groblje.<ref name="glasilo">Nada Bezić, [http://www.hgz.hr/images/hageze/Glasilo_HaGeZe_13-14_02.pdf Šetnja Mirogojem tragom povijesti HGZ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171222053048/http://www.hgz.hr/images/hageze/Glasilo_HaGeZe_13-14_02.pdf |date=22. prosinca 2017. }}, hgz.hr, ''HaGeZe: glasilo hrvatskoga glazbenog zavoda'', godište XVII, br. 2, studeni 2013., {{ISSN|1332-1129}}, str. 2., pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref><ref name="hazu.hr">[http://info.hazu.hr/upload/Image/slike_stranica/odsjek_za_povijest_hrvatske_glazbe/Zajc-poster-5.pdf Putevima Ivana pl. Zajca. O stotoj obljetnici smrti], info.hazu.hr, pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref> Uz njegovo je ime dodan plemićki nastavak "Zagicz", te "vitez reda [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]]".<ref name="hazu.hr"/>
== Karakter ==
Redak 88:
* [https://web.archive.org/web/20111123001813/http://www.hnk-zajc.hr/Default.aspx?sec=314 O Ivanu Zajcu (stranice HNK Ivana pl. Zajca – Rijeka)]
* [http://www.nsk.hr/180-obljetnica-rodjenja-ivana-pl-zajca/ Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: 180. obljetnica rođenja Ivana pl. Zajca]
* [http://www.mgz.hr/hr/postav/ivan_pl_zajca/ Muzej grada Zagreba / Stalni postav: Radna soba Ivana pl. Zajca]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11919 Zajc, Ivan], Vjera Katalinić, Vilena Vrbanić, Rozina Palić-Jelavić (2016.), hbl.lzmk.hr
* [https://www.scribd.com/doc/286467015/Hrvatske-skladbe-Zbirka-pjesama-Ivan-pl-Zajc Hrvatske skladbe (Sbirka pjesama)] Matica hrvatska, 1883.
| |||