Razlika između inačica stranice »Kičevo«

Sjedište je istoimene [[Općina Kičevo|Općine Kičevo]], koja ima 30 138 stanovnika (po popisu iz [[2002.]]).<ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Rezultati makedonskog popisa 2002]</ref>.

Naselje se prvi put spominje pod imenom '''Uskana''' za vrijeme vladavine '''Perseusa''', kralja Makedonaca (Treći makedonski rat [[171. pr. Kr.]]. - [[169. pr. Kr.]]) , prvi ga pod nazivom '''Kičavis''' navodi [[Bizant|bizantski]] car [[Bazilije II.]] - [[1018.]], a sljedeći ga spominje [[Ohrid|Ohridski]] [[Arhiepiskop|arhiepiskop]] '''Theofilakt''' u [[11. stoljeće|XI st]].

Nakon zauzeća grada i okolice od [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]], Kičevo je postalo vojni i administrativni centar regije.

Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop ''Josif'' iz samostana ''Bogorodica Prečista'' (pored grada), koji je imao podršku u narodu osobito među učiteljima. Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu [[1878.]] (vođa kojeg je postao Duko Tasev).<ref name="macedoniancities_sentencing">{{cite news |url=http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp |title=History of the city of Kicevo |date=12. rujna 2009.|accessdate=12. rujna 2009.|publisher=macedoniancities.com |author=Macedonian Cities |access-date=12. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504061716/http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp |archive-date=4. svibnja 2009.}}</ref>. 2. kolovoza, [[1903.]] građani Kičeva uzeli su učešća u [[Ilindenski ustanak|Ilindenskom ustanku]].<ref name="macedoniancities_sentencing"/>

Po posljednjem popisu stanovništa gradić Kičevo imao je 27.067 stanovnika,<ref>

[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis stanovništva u Republici Makedoniji, 2002: Konačni podaci]</ref>, a njihov etnički sastav bio je sljedeći: