Stellerova morska krava: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
m Čišćenje nakon IABota u KT:CS1 greške: suvišan parametar
 
Redak 27:
== Opis ==
[[Datoteka:Hydrodamalis.jpg|mini|lijevo|Kostur stellerove morske krave u Pariškom muzeju.]]
Stellerova morska krava bila je puno većih dimenzija od svojih preživjelih srodnika, [[lamantin]]a i [[dugong]]a. Duljina joj je iznosila preko 8 metara,<ref>{{cite book |title=Manatees |author=Sally M. Walker |publisher=Lerner Publications |year=1999}}</ref> i bila je teška do 12 tona. Prema zapisima Stellera, nalikovala je velikom [[tuljan]]u, ali je imala razvijene prednje noge i rep poput [[kit]]a. Njezina je koža bila crna i debela, a glava mala u odnosu na tijelo. Hranila se morskim [[alga]]ma u krdima. Bila je potpuno pitoma, spora i vjerojatno nije mogla roniti.<ref name="EllisNTB">{{cite book |last=Ellis |first=Richard |authorlink=Richard Ellis (biologist) |title=No Turning Back: The Life and Death of Animal Species |publisher=Harper Perennial |year=2004 |location=New York City |page=str. 113. |isbn=0-06-055804-0}}</ref>
 
== Izumiranje ==
Fosilni nalazi potvrđuju da je stellerova morska krava nekad bila rasprostranjena duž čitavog priobalja sjevernog Pacifika, na jugu do [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Japan]]a. S vremenom su je domoroci istrijebili iz tih područja, tako da se održala samo oko Komandorskih otoka, koja su bila nenaseljena.<ref name = "Anderson">{{cite journal |last=Anderson |first=Paul K. |title=Competition, Predation, and the Evolution and Extinction of Steller’s Sea Cow, ''Hydrodamalis Gigas'' |journal=Marine Mammal Science |volume=svezak 11 |issue=broj 3 |pages=str. 391. – 394. |publisher=Society for Marine Mammalogy |month=srpanj |year=1995 |url=http://www3.interscience.wiley.com/journal/119963340/abstract |doi=10.1111/j.1748-7692.1995.tb00294.x |accessdate=2008-11-02 |archive-url=https://archive.today/20110511193530/http://www3.interscience.wiley.com/journal/119963340/abstract |archive-date=11. svibnja 2011. |access-date=12. svibnja 2014. }}</ref> U vrijeme dolaska Beringove ekspedicije [[1741.]] godine, bila je već veoma rijetka. Vjeruje se da je tadašnja populacija imala manje od 1.500 jedinki.<ref>{{cite web |url=http://www.sirenian.org/sirenianevolution.pdf |title=Evolution of the Sirenia |first=Caryn |last=Self-Sullivan |date=2007-02-25 |publisher=Sirenian International |accessdate=2007-04-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061231005452/http://www.sirenian.org/sirenianevolution.pdf |archivedate=31. prosinca 2006. }}</ref> Beringova je ekspedicija počela s izlovom 6 mjeseci prije odlaska s otočja, radi mesa i kože. Po Stellerovim zapisima, meso je bilo ukusno, slično goveđem, dok je koža idealna za obuću, pojaseve i pokrivanje čamaca. Nakon povratka ekspedicije u [[Rusija|Rusiju]], vijest se brzo proširila, tako da je sljedećih godina stiglo mnogo brodova radi lova. Morske krave su nemilosrdno izlovljavane [[harpun]]ima. Lovci bi uspjeli izvući iz vode svaku petu životinju, dok bi ostale bježale ranjene i umirale, ostavljajući meso neiskorišteno. Često su trgovci krznom dolazili na otoke da bi se snabdijevali mesom morske krave, koje se sporo kvarilo, te je zbog toga bilo idealno za duža putovanja. Istraživač [[Martin Sauer]], zapisao je u svom dnevniku da je posljednja morska krava kod [[Beringov otok|Beringovog otoka]] ubijena [[1768.]] godine, tako da je vrsta izumrla 27 godina nakon otkrića.<ref>Forsten, A. & Youngman, P.M. 1982. Hydrodamalis gigas. Mammalian Species.</ref>