Nuklearna reakcija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8 |
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Li6-D Reaction.svg|300 px|mini|desno|300px|Nuklearna reakcija u kojoj [[deuterij]] bombardira [[litij]]-6, a nastaju dvije [[alfa-čestica|alfa-čestice]] (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a [[neutron]]i plavim kuglicama)]]
'''Nuklearna reakcija''' je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na [[Atomska jezgra|atomsku jezgru]], koji izaziva njezinu pretvorbu. To može biti međudjelovanje dva nuklida, nuklida i [[nukleon]]a ili nuklida i [[Gama-čestica|gama-zraka]]. U nuklearnim reakcijama može nastati nekoliko novih materijalnih čestica ili gama-zraka. Uz iste početne uvjete, nuklearna reakcija se može odvijati na više dopuštenih načina. Proces se odvija prema zakonima [[kvantna fizika|kvantne fizike]], a u nekim slučajevima vrijede i zakoni [[Klasična mehanika|klasične fizike]], uz uvjete određene [[Zakon očuvanja energije|zakonima očuvanja energije]], [[Električni naboj|električnog naboja]], [[Količina gibanja|količine gibanja]] (zaleta) i [[Kutna količina gibanja|kutne količine gibanja]] (zamaha), kao i nekih drugih dodatnih kvantnih brojeva. <ref>
Da bi se dogodila nuklearna reakcija, nukleoni upadne čestice, moraju međudjelovati s [[neutron]]ima u jezgri mete. [[Energija]] upadne [[Elementarna čestica|čestice]] mora biti dovoljno velika kako bi se svladalo [[Coulombov zakon|elektromagnetsko odbijanje]] [[proton]]a. Takva se “barijera” naziva [[Coulombova barijera|Coulombovom barijerom]]. Ako je energija premala, tada će se nukleoni samo međusobno otkloniti od upadnih putanja. U prvim se eksperimentima [[Ernest Rutherford|Ernesta Rutherforda]] upravo događalo samo skretanje [[alfa-čestica]].
| |||