Razlika između inačica stranice »Pokolj u Katinskoj šumi«

Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8
m (Kriva poveznica)
(Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8)
 
Nakon što je potpisan [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Sovjetsko-njemački]] sporazum o nenapadanju, uslijedila je [[sovjetska okupacija istočne Poljske]]. Tako je u jesen 1939. 14 700 časnika i vojnika poljske vojske i policije palo u sovjetsko ratno zarobljeništvo.
 
Dne 5. ožujka 1940. članovi [[Politbiro]]a [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]], [[Vjačeslav Molotov|Molotov]], [[Lazar Mojsijevič Kaganovič|Kaganovič]], [[Kliment Efremovič Vorošilov|Vorošilov]], [[Anastaz Hovhanezi Mikojan|Mikojan]], [[Lavrentij Pavlovič Berija|Berija]] i [[Mihail Ivanovič Kalinin|Kalinin]] potpisali su zapovijed za pogubljenje "nacionalista i kontrarevolucionarnih aktivista" u okupiranim područjima. Ova široka definicija omogućila je, osim časnika, vojnika i pričuvnika, ubojstvo i oko 10 000 poljskih intelektualaca i policajaca. U pismu predsjednika KGB-a Aleksandra Šeljepina [[Nikita Hruščov|Nikiti Hruščovu]] u ožujku 1959. spominje se broj od 21 857 žrtava<ref>Kisielewski, Tadeusz: Katyń. Zbrodnia i kłamstwo, Posen 2008, S. 223.</ref>. Smaknuća je izvršio NKVD u vremenu od 3. travnja do 19. svibnja 1940. godine.<ref>Parrish, Michael (1996). The Lesser Terror: Soviet state security, 1939–1953. Westport, CT: Praeger Press. pp. 324 & 325. {{ISBN|0275951138}}. http://isbndb.com/d/book/the_lesser_terror.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161021075317/http://isbndb.com/d/book/the_lesser_terror.html |date=21. listopada 2016. }}</ref><ref>Montefiore, Simon Sebag (2005-09-13). Stalin: The Court of the Red Tsar. New York: Vintage Books. pp. 197 & 198, 332 & 334. {{ISBN|9781400076789}}. http://isbndb.com/d/book/stalin_the_court_of_the_red_tsar_a02.html</ref>.
 
Točan broj žrtava ovog zločina nije do danas pouzdano utvrđen.
 
== Pozadina pokolja ==
Sovjetski Savez je [[17. rujna]] [[1939.]] godine napao Poljsku s istoka. Napad je izvršen dok je Poljska bila u ratu s Njemačkom koji je počeo [[1. rujna]] [[1939.]] godine i trpjela značajne gubitke na zapadnom frontu. Ovaj napad je izvršen u skladu sa [[Pakt Ribbentrop-Molotov|sporazumom Ribbentrop — Molotov]] kojim je izvršena podjela interesnih sfera između SSSR-a i Njemačke. Zbog brzog napredovanja [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je naišla na slab otpor, između 250 000<ref name="Молотов">-{Молотов на V сессии Верховного Совета 31 октября цифра «примерно 250 тыс}-.»</ref> i 454.700<ref name="Отчёт">-{Отчёт Украинского и Белорусского фронтов Красной Армии Мельтюхов}-, с. 367. http://www.usatruth.by.ru/c2.files/t05.html{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> poljskih vojnika je zarobljeno. Oko 250.000 je odmah pušteno dok je 125 000 predano NKVD-u. NKVD je odmah oslobodio još 42 400 vojnika. Oko 170 000 oslobođenih vojnika bili su podrijetlom [[Ukrajinci]] ili [[Bjelorusi]] koji su služili u poljskoj vojsci. Oko 43 000 vojnika koji su rođeni u zapadnom dijelu Poljske (tada pod njemačkom kontrolom) predano je Nijemcima. NKVD je [[19. studenog]] [[1939.]] godine držao oko 40 000 poljskih ratnih zarobljenika: oko 8 500 časnika, 6 500 policijskih časnika kao i 25 000 vojnika i pričuvnih časnika.<ref name="Катынь">''-{Катынь. Пленники необъявленной войны}-''. -{сб.док. М., МФ "Демократия": 1999}-, сс.20–21, 208–210.</ref>
 
Do ožujka 1940. godine stvorena su tri posebna logora: [[Kozelsk]] (Козельск), [[Ostaškov]] (Оста́шков) i [[Starobelsk]] (Старобельск) u kojima su se našli skoro svi poljski časnici zarobljeni u SSSR-u kojih je bilo oko 15 000.
58.211

uređivanja