Željko Komšić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
riječ je o 1/3 svih glasova, a ne da je komsic izabran samo 33% bosnjackim glasovima (sto sugerira da 2/3 njegovih glasaca nisu bosnjaci, a jesu)
Oznaka: uklonjeno uređivanje
m uklonjena promjena suradnika 89.164.254.104 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika InternetArchiveBot
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 47:
}}
 
'''Željko Komšić''' ([[Sarajevo]], 20. siječnja 1964.), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar, trenutni de facto [[ČlanoviHrvatski članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda|bošnjačkihrvatski član Predsjedništva BiH]] iz reda hrvatskog naroda koji je tu ulogu obnašao u periodu od 2006. do 2014. u dva mandata, bivši visoki dužnosnik i potpredsjednik [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]], a kasnije osnivač i predsjednik [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] od 2013.
 
MnogiIako je izabran na mjesto hrvatskog člana tročlanog predsjedništva, mnogi bosanskohercegovački Hrvati smatraju ga nelegitimnim predstavnikom, jer su ga dominantno izabrali bošnjački glasači u Federaciji i time nametnuli izbornu volju najmalobrojnijem konstitutivnom narodu u BiH .<ref>{{Citiranje knjige|title=The handbook of political change in Eastern Europe|date=2013|url=https://www.worldcat.org/oclc/851517534|edition=3rd ed|pages=501|publisher=Edward Elgar|location=Cheltenham. UK|isbn=978-1-78254-588-0}}</ref>
 
== Životopis ==
Redak 56:
Za vrijeme opsade izgubio je majku koju je ubio snajperist [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nakon čega se priključio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]] gdje se istakao u vojnim zadacima za što je dobio njeno najveće vojno odlikovanje, [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)|Zlatni ljiljan]].<ref>https://depo.ba/clanak/181196/u-rodnom-mjestu-zeljka-komsica-otac-mu-je-hrvat-iz-kiseljaka-majka-srpkinja-iz-doboja-zena-bosnjakinja-iz-sarajeva</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.historija.ba/d/294-roden-zeljko-komsic/|title=Historija.ba - Rođen Željko Komšić|work=www.historija.ba|accessdate=2021-03-01}}</ref>
 
Željko Komšić je završio Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu, stekavši zvanje diplomiranog pravnika (LL.B.). Komšić je bio polaznik selektivnog programa ''School of Foreign Service'' na [[Sveučilište Georgetown|Sveučilištu Georgetown]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]]. Većinu života je proveo u Sarajevu, osim kad je bio diplomat. Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH. Politički se aktivirao u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) te postao zamjenik gradonačelnika. 2000. godine je izabran za načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a 2001. godine postao je prvi veleposlanik BiH u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]], za vladavine Alijanse za promjene imenovan je za prvog veleposlanika BiH u Beogradu. Na lokalnim izborima 2004. godine izravnim glasovanjem je izabran za još jedan mandat načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a na toj funkciji je ostao do listopadskih izbora 2006. kada je izabran za člana Predsjedništva BiH. <ref name="Jazvić">[https://www.vecernji.hr/vijesti/zeljko-komsic-zlatni-ljiljan-bez-hrvatske-putovnice-824203 Večernji list] Dejan Jazvić: ''Željko Komšić: 'Zlatni ljiljan' bez hrvatske putovnice'', 6. listopada 2006. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>[[Datoteka:Komshich_muslim_percentage.png|mini|250px|right|Postotak birača za Komšića među muslimanskim/bošnjačkim glasačima, Komšić je osvojio 1/3 njihovih ukupnih glasova (računajući sve kandidate).]]
[[Datoteka:BiH_candidates_2018_by_name.png|mini|250px|right|Općine gdje je Komšić osvojio većinu glasova, izabran je većinom glasača Sarajeva, Bihaća i Goražda]]
[[Datoteka:BiH_candidates_2018.png|mini|250px|right|Omjer glasača za hrvatskog i bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu, da je izabran po etničkom načelu, Sarajevo, Bihać i Goražde bi morali imati hrvatsku većinu.]]
 
Dva člana [[Predsjedništvo BiH|Predsjedništva BiH]] - bošnjački i hrvatski - biraju se na području [[FBiH]]. Svaki birač glasa ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana predsjedništva jer se prema zakonu iz Federacije biraju dva predsjednika gdje birač sam odlučuje hoće li birati hrvatskog ili bošnjačkog člana predsjedništva. Komšić je svaki mandat dobio glasovima Bošnjaka što je izazvalo osude hrvatskih političara i građana. Jezik kojim govori najradije naziva bosanskim.<ref name="Jazvić"/><ref>[https://priznajem.hr/novosti/herceg_bosna/evo-gdje-je-sve-pobjedio-komsoglu-prvi-izbor-bosnjaka/70535/ Priznajem.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190110183453/https://priznajem.hr/novosti/herceg_bosna/evo-gdje-je-sve-pobjedio-komsoglu-prvi-izbor-bosnjaka/70535/ |date=10. siječnja 2019. }} Uredništvo: ''EVO GDJE JE SVE POBJEDIO Komšoglu prvi izbor Bošnjaka'', 12. listopada 2018. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref> Također, postoji opravdana sumnja da su bošnjački glasači, u režiji islamističke SDA instruirani u džamijama kako da glasuju na izborima, što je znalo rezultirati da primjerice pola jedne bošnjačke obitelji glasuje za bošnjačkog člana Predsjedništva, a pola za hrvatskoga, pritom grubo kršeći duh Daytonskog sporazuma koji je predvidio tri člana Predsjedništva (jer u BiH postoje i tri konstitutivna naroda) i pretpostavio da će svaki konstitutivni narod dominantno glasovati za jednoga člana predsjedništva te nije predviđao da bi jedan narod u megalomanskom pokušaju etničke majorizacije drugome mogao nametati predstavnike u vlasti.
 
Neuspješno se protivio izgradnji [[Pelješki most|Pelješkog mosta]]. Općine i županije s većinskim hrvatskim stanovništvom u BiH nakon trećeg izbora za hrvatskog člana tročlanog predsjedništva reagiraju negativno te ga proglašavaju nepoželjnom osobom. Budući da je Čović premoćno dobio većinu glasova u većinski hrvatskim mjestima Hrvati u BiH ga većinski ne smatraju predsjednikom Hrvata i negiraju njegov legitimitet i legalitet kao prestavnika hrvatskog naroda u BiH.
Redak 66:
[[Miljenko Jergović]] ocijenio je povodom obilježavanja Dana državnosti da su bošnjački nacionalisti vjerske ili [[građanizacija BiH |građanske]] inspiracije, izborom Komšića odlučili likvidirati Hrvate kao ravnopravan narod u BiH i pretvoriti ih u obespravljenu manjinu iz vremena Osmanlija. <ref>{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/miljenko-jergovic-bosnjacki-nacionalisti-i-gradani-odlucili-su-likvidirati-hrvate-kao-ravnopravan-narod-nbsp-i-pretvoriti-ih-u-obespravljenu-manjinu-iz-vremena-osmanlija-576961|title=Slobodna Dalmacija - Miljenko Jergović: Bošnjački nacionalisti i građani odlučili su likvidirati Hrvate kao ravnopravan narod i pretvoriti ih u obespravljenu manjinu iz vremena Osmanlija|date=2018-11-26|work=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr|accessdate=2021-03-01}}</ref>
===Demokratska fronta ===
Osnivač je i trenutačni predsjednik stranke unitarističke i centralističke stranke "Demokratska fronta - Željko Komšić". Član predsjedništva BiH-a koji zauzima položaj hrvatskog predstavnika.{{Izvori|2}} U intervjuu nakon općih izbora u BiH 2018. rekao je: "Kada zaštitite mene kao pojedinca, onda ste zaštititli moje sve; i hrvatstvo i bošnjaštvo i da budem Rom i vjernik i agnostik i sve ono što je u meni." Za taj princip se zalažu on i Demokratska fronta.
 
== Izvori ==
{{Izvori|2}}
{{Wikicitat}}
{{Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}