Infracrvena astronomija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m preusmjeravanje na članak (umjesto na razdvojbu) |
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
||
Redak 3:
[[Datoteka:ESO - Beta Pictoris planet finally imaged (by).jpg|mini|desno|250px|[β – [[Slikarski stalak (zviježđe)|Slikarski stalak]] viđena u infracrvenom spektru]]
'''Infracrvena astronomija''' je dio [[astronomija|astronomije]], koja promatra [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]] u području [[Infracrveno zračenje|infracrvenog zračenja]]. Kada bi naše [[Oko|oči]] bile osjetljive na infracrveno, [[toplinsko zračenje]], noćno bi se [[nebo]] činilo posve drukčije. Bilo bi ispunjeno sjajnim kozmičkim oblacima i raštrkanim, udaljenim [[galaktika]]ma prepunim novorođenih [[Zvijezda|zvijezda]]. Vidjelo bismo i mlade zvijezde u središtu [[Mliječni put|Mliječnog puta]], inače skrivene sićušnim česticama svemirske prašine - infracrveno zračenje prolazi kroz međuzvjezdanu prašinu. Svi svemirski objekti hladniji od običnih zvijezda (oko 3000 [[Celzijev stupanj|°C]]) zrače u infracrvenom dijelu spektra. Koristeći infracrvene [[teleskop]]e, [[astronom]]i otkrivaju informacije nevidljive optičkim instrumentima. <ref>
Kao što mu i ime govori, infracrveno se nalazi iza crvenog dijela vidljivog spektra. Ono se širi na mnogo većem dijelu [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog spektra]] od vidljive [[svjetlost]]i: od 700 [[nanometar]]a do 1 [[milimetar|milimetra]] gdje počinju [[radio valovi]]. Astronomi infracrveno dijele u 4 pojasa: blisko, srednje i daleko infracrveno, te podmilimetarske valove. Opažanje infracrvenog zračenja u [[Zemljina atmosfera|zemaljskoj je atmosferi]] uvijek teško, jer [[ugljikov dioksid]] i [[vodena para]] upijaju taj dio [[Spektar (fizika)|spektra]]. Međutim, neke kraće i dulje [[Valna duljina|valne duljine]] uspijevaju stići do [[Planine|planinskih]] vrhova.
| |||