Hiksi: razlika između inačica

 

== Tebanska ofenziva ==

Rat protiv Hiksa započeo je u posljednjim godinama sedamnaeste dinastije iz Tebe. Kasnija književnost nove države dovela je u vezu jednog od tebanskih vladara, [[Tao II. Hrabri|Seqenenra Tao (II.)]], u kontakt s istovremenim vladarom Hiksa na sjeveru , [[Apopi|Aauserra Apopi]]. Postoji priča prema kojoj je vladar Hiksa Apopi poslao glasnika Seqenenri u Tebu sa zahtjevom da se unište tebanski nilski koji, jer se zbog njihove buke ne može spavati u dalekom Avarisu. Možda je jedina povijesna informacija koja se može izvući iz ove priče ta da Egipat bio podijeljena zemlja, da je područje pod kontrolom Hiksa bilo na sjeveru te da je moguće da je cijeli Egipat plaćao danak Hiksima.

 

Nakon pada Avarisa Egipćani su progonili Hikse preko sjevernog [[Sinaj]]a u južni [[Canaan]]. Tamo je utvrđeni grad [[Sharuhen]], u pustinji [[Negev]] između [[Rafah]]a i [[Gaza|Gaze]], sravnjen nakon, kao što navodi vojnik iz El-Kaba, trogodišnje opsade. Koliko se brzo nakon pada Avarisa dogodio ovaj pohod nije pouzdano poznato. Moglo bi se zaključiti da se prodor u Canaan dogodio relativno brzo nakon istjerivanja Hiksa iz Avarisa, ali, ako se uzme u obzir dugo razdoblje borbi prije pada Avarisa i moguće, višegodišnjih akcija prije nego što su Hiksi bili stjerani u [[Sharuhen]], kronološki slijed ipak ostaje nepoznanica.

 

Hiksi su nastavili igrati ulogu u egipatskoj literaturi kao sinonim za "azijatski" sve do helenističkih vremena. Pojam se često koristio za opisivanje skupina poput Židova koji su bili naseljeni u Asuanu ili Delti, a to je možda navelo egipatskog svećenika i povjesničara Manetha da poveže dolazak Hiksa s boravkom Josipa i njegove braće u Egiptu. To je pak pomoglo suvremenim povjesničarima da povežu progon Hiksa s [[Knjiga izlaska|knjigom izlaska]].

 

U dijelima ''Antiquities of the Jews'' i ''Against Appion'', [[Josephus]] navodi iskrivljenu priču koja navodno potječe od Manetha, u kojoj se poistovjećuje izbacivanje Židova i Hiksa sa izbacivanjem skupine azijatkih gubavaca koje je vodio odmetnuti egipatski svećenik [[Osarseph]]. Čini se da je ova priča zbir događaja iz razdoblja Amarna, prijašnjeg progona Hiksa, i doagađaja s kraja devetnaeste dinastije. Josephus je također odgovoran za krivu etimologiju po kojoj pojam Hiksi zapravo znači Hekw [[Shasu]] – lutajući kraljevi pastira. – što su ispravili tek suvremeniji znanstvenici.

 

 

*[[Jürgen von Beckerath|von Beckerath, Jürgen]]. ''Untersuchungen zur politischen Geschichte der zweiten Zwischenzeit in Ägypten'' (1965) [''Ägyptologische Forschungen'', Heft 23].