Hrvatski državni sabor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
EmxBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
Redak 6:
Krajem 1990-ih, [[Hrvatski sabor]] je također neko nosio ime '''Hrvatski državni sabor'''. To je izazvalo dosta negadovanja zbog nesretnog povijesnog prethodnika, pa je naziv početkom prvog desetljeća 21. st. promijenjen.
 
== Hrvatsko narodno predstavništvo u Kraljevini Jugoslaviji ==
Hrvatski sabor prestao je postojati nakon osnivanja [[Prva Jugoslavija|Prve Jugoslavije]] 1918. godine, ali hrvatski zastupnici u Skupštini [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (gotovo svi iz [[HSS-a]] sastajali su se povremeno kao [[Hrvatsko narodno predstavništvo]]; s njima su od sporazuma [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i [[Svetozar Pribičević|Svetozara Pribičevića]], kojim je bila stvorena [[Seljačko-demokratska koalicija]], obično usko surađivali i predstavnici Srba [[prečani|prečana]].
 
 
== totalitarni karakter ustaške vlasti ==
U [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] nikada nije bilo izabranih predstavničkih organa vlasti (izabrane skupštine) ni na kojem nivou teritorijalne organizacije (općine, kotarevi, velike župe, država u cjelini). U prvim danima [[ustaše|ustaške]] vlasti sve su postojeće skupštine ukinute i sve političke stranke zabranjene. Pavelić je kao samoproglašeni [[poglavnik]] držao u svojim rukama svu vlast (tj. onoliko, koliko su mu dozvoljavali Nijemci i Talijani).
 
== Uspostava HDS ==
Tzv. ''Hrvatski državni sabor'' sazvan je bez izbora, i poglavnikovom uredbom određeno je tko će u nejga doći. Bili su to:
:- svi još živući narodni zastupnici posljednjeg Hrvatskog sabora do godine 1918;
Redak 35:
Predsjedništvo Hrvatskog državnog sabora činili su: predsjednik [[Marko Došen]], potpredsjednici dr. Ivan Najcan iz [[HSS]]-e, dr. Ismetbeg Gavran Kapetanović (Muslimanska organizacija), i bilježnici dr. Savo Besarović (hrvatski pravoslavac) i Mesud Kulenović iz [[HSS]]-e.
 
== Prvo zasjedanje ==
Prvo zasjedanje HDS održano je 23.-28. veljače 1942. Sjednicama su, pored zastupnika, nazočili svi članovi vlade, diplomatski kor te visoki dostojanstvenici crkvenih zajednica (katoličke, islamske i evangelističke).
 
Redak 42:
Na ovom zasjedanju Sabor je donio odluku o ništavnosti svih propisa koji su doneseni u razdoblju od 1. prosinca 1918. do 10. travnja 1941, a tiču se hrvatskog naroda i njegove samostalnosti. Sabor je istodobno pozdravio i prihvatio sve državnopravne čine od uspostave NDH. Svi su saborski zaključci međutim postali zakon tek kada ih je poglavnik potvrdio. »Time je pokazana i funkcija Sabora. On je bio institucija u kojoj se samo proglašavaju određeni potezi unutarnje i vanjske politike, koje su inače bile u rukama poglavnika. Premda su bili formirani i pojedini saborski odbori, oni u odnosu na vladu nisu immali nikakvih kompetencija. U njima su se mogle samo voditi rasprave s predstavnicima i davati mišljenje, ali i to je sve bilo epizodnog karaktera.« ''(Matković, str. 79)''
 
=== Kritični istupi ===
Unatoč jasnom ozračju totalitarne države, u HDS je ipak došlo do nekih kritičnih istupa. Grupa od 38 poslanika (od toga 28 iz HSS-a, nekoliko iz [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] i nekoliko samostalnih podnijela je predstavku sa pitanjem gdje se nalazi [[Vladko Maček]] i na osnovu kojih zakonskih propisa mu je oduzeta sloboda. Pavelić je u govoru pred HDS posljednjeg dana zasjedanja, 28. veljače, odgovorio da je Maček upućen na "prisilni boravak" da ne bi dolazio u dodir s ljudima koji održavaju veze s inozemstvom, tj. s predstavnicima HSS-a u emigrantskoj vladi. Maček je ipak u ožujku 1942. iz Jasenovca prebačen u kućni pritvor na svoje imanje u [[Kupinec|Kupincu]].
 
Prema jednom izvještaju [[Ivo Lola Ribar|Ive Lole Ribara]] iz Zagreba tih dana, poslanici su uz oslobađanje Mačeka tražili i raspuštanje konclogora i prestanak progona Srba i Židova.« ''(Kisić Kolanović, str. 50)''
 
== Faktičko ukidanje krajem 1942 ==
Nakon prvog zasjedanja u veljači 1942, Pavelić je najavljivao da će se pristupiti izradi zakonskih odredbi o novom Saboru, ali do toga nikada nije došlo. Sabor se sastao još samo dvaput, u travnju i prosincu 1942, opet samo kao reprezentativno tijelo. Do konca NDH više se nije sastajao.
 
''(Ovaj tekst je napisan uglavnom prema dolje navedenoj knjizi Hrvoja Matkovića.)''
 
== Literatura ==
 
*[[Nada Kisić Kolanović|Kisić Kolanović, Nada]]: ''Andrija Hebrang. Iluzije i otrežnejnja'', Zagreb: Institut za suvremenu povijest, 1996.