Stolac (BiH): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
m uklonjena promjena suradnika 95.156.137.90 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika InternetArchiveBot Oznake: brzo uklanjanje dodana poveznica na razdvojbu |
||
Redak 139:
== Zemljopis ==
Stolac je smješten u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na krajnjem istoku [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]]. Grad nastao na obalama rijeke [[Bregava|Bregave]], u dolini, a okružuju ga planine [[Hrgud]] te [[Vidovo polje]];
=== Klima ===
Redak 307:
[[Komanje Brdo]],
[[Kozice (Stolac, BiH)|Kozice]],
[[Kruševo (Stolac, BiH)|Kruševo]]
[[Ljubljenica (Stolac, BiH)|Ljubljenica]],
[[Ošanjići]],
Redak 362:
=== Osmansko Carstvo ===
Nakon stoljeća osmanskih stalnih napada i povremenih upada, slomljena je srednjovjekovna bosanska država te humska država hercega Stjepana. Padom Huma pod osmansku vlast nastupila su teška vremena. Osmansko osvajanje je otežalo do kraja uvjete življenja katolicima, već i prije pod pritiskom cijelog prethodnog stoljeća osmanskih pljačkaško-otimačkih upada i pustošenja. Donijeli su neizvjesnost preživljavanja katolicima, zatiranje narodnih korijena i sjećanja na katoličke pretke i sjećanja na pripadnost hrvatskom narodu.<ref name="Stolacvodič49">[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 49 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)</ref>
U 17. je stoljeću zabilježeno pravo obilje vodenica u Stocu i okolini. Čelebija je zabilježio 10 [[vodenica]] u Dolu na Bregavi, a [[Memibegović]] "180 [[mlin]]skih kolesa" na rijeci "Bigavi" koja teče kroz Stolac. Naknada mlinarima ("[[ujam]]") plaćala se u naturi, od 5 do 7% samljevenog žita.<ref name="Jeste li znali-weebly"/> 1663. godine Mlečani su opsjeli Stolac, pokušavajući ga zauzeti, ali bezuspješno. <ref name="Jeste li znali-weebly"/> Stolac tog vremena prostire se na lijevoj obali Bregave, padinama Križevca i Komanjeg brda. Naselje je postupno preraslo u [[kasaba|kasabu]] a upravna uloga mu je narasla i postao je sjedištem [[kadiluk]]a. U putopisu [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] iz 1664. godine Stolac (osm. ''Istolče'') je opisan kao lijepa kasabica u kojem od vjerskih objekata ima džamiju i tri mesdžida, od trgovine dvadeset dućana, za putnike tu je bilo svratište (''[[han]]''), stanovnici su imali malo javno kupatilo (''[[hamam]]'').<ref name="Stolacvodič53">[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf|date=27. ožujka 2019.}} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 53 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)</ref> Rezidencijalni dio činilo je 280 kuća "pokrivenih pločom" s vrtovima, vinogradima i svojim vodama.<ref name="Stolacvodič53"/> U drugoj polovici 17. stoljeća osmanska je država u uzmaku i prisiljena je pojačavati obrambenu infrastrukturu. Proširili su Vidošku tvrđavu poslije Karlovačkog mira 1699., čime je postala jedna od najvećih utvrda u Hercegovini: snažne bedeme debele dva metra, 13 kula, nekoliko stambenih i gospodarskih zgrada.<ref name="Stolacvodič55">[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 55 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)</ref> Grad je popravljen i proširen. Dobio je gradsku upravu kojoj je na čelu [[dizdar]]. <ref name="Komisija-Stolac"/> Stolačka [[čaršija]] imala je [[tepica|tepicu]] i samo su Mostar i Stolac imali tepicu. <ref>(boš.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1824 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] Odluka kojom se Graditeljska cjelina - Čaršijska džamija sa Čaršijom u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine . Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 2/05. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)</ref>▼
Stolac je pao pod tursku vlast 13. lipnja 1465. godine.<ref name="Komisija-Stolac"/> Islamski osvajači su temeljito prisvojili imovinu svih kršćana, a sačuvali su ju samo oni koji su se odrodili i prešli na drugu vjeru. Osmanlije su radikalno uništili svaki pisani trag starog stanja: arhive privatnih osoba i ustanova koje su se time bavile prije osmanske okupacije. Posjedovni i vjerski odnosi iz temelja su poremećeni. Srušili su kršćansku crkvu u gradskom središtu koja je datirala iz predosmanskih vremena . Za sultana Selima je 1519. na mjestu tog kršćanskog sakralnog objekta podignuta džamija (careva, čaršijska džamija), ispred koje je šadrvan s osam česmi. Stari autohtoni i mediteranski kršćanski feudalni sustav zamijenio je kulturno daleki i ovim prostorima sasvim strani timarsko-spahijski sustav. Posljedica je odraz u umjetnosti i kulturi, u kojima se izmiješao sredozemni (dubrovački, romanika), izvorni domaći i orijentalni izraz, pa se u Stocu i okolici isprepleću ti elementi u arhitekturi.<ref name="Stolacvodič53">[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 53 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)</ref>
▲U 17. je stoljeću zabilježeno pravo obilje vodenica u Stocu i okolini. Čelebija je zabilježio 10 [[vodenica]] u Dolu na Bregavi, a [[Memibegović]] "180 [[mlin]]skih kolesa" na rijeci "Bigavi" koja teče kroz Stolac. Naknada mlinarima ("[[ujam]]") plaćala se u naturi, od 5 do 7% samljevenog žita.<ref name="Jeste li znali-weebly"/> 1663. godine Mlečani su opsjeli Stolac, pokušavajući ga zauzeti, ali bezuspješno. <ref name="Jeste li znali-weebly"/> Stolac tog vremena prostire se na lijevoj obali Bregave, padinama Križevca i Komanjeg brda. Naselje je postupno preraslo u [[kasaba|kasabu]] a upravna uloga mu je narasla i postao je sjedištem [[kadiluk]]a. U putopisu [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] iz 1664. godine Stolac (osm. ''Istolče'') je opisan kao lijepa kasabica u kojem od vjerskih objekata ima džamiju i tri mesdžida, od trgovine dvadeset dućana, za putnike tu je bilo svratište (''[[han]]''), stanovnici su imali malo javno kupatilo (''[[hamam]]'').<ref name="Stolacvodič53"
Za razdoblje do početka 18. stoljeća ne zna se pouzdano sigurno je li bila vojna posada u Stocu. [[Kandijski rat|Kandijski]] (1645. – 1660.) i [[Bečki rat]] (1683. – 1699.) mijenjaju situaciju zbog višestrukih mletačkih napada na Stolac (siječnja 1663.; 1664.; 30. srpnja 1678.; 1794. ili 1795.<ref name="Komisija-Stolac"/>, ukupno osam puta od 1663. do 1795., svako opsjedanje zbog pokušaja zauzimanja bilo je bezuspješno).<ref name="Jeste li znali-weebly"/> 1706. uspostavljena je [[Stolačka kapetanija|Vidoška (stolačka) kapetanija]].<ref name="Komisija">[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2417 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110513081007/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2417 |date=13. svibnja 2011. }} (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 84/09.</ref><ref name="Komisija-Stolac">[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1314 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160407132607/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1314 |date=7. travnja 2016. }} (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 15/03.</ref> Stolački kapetani bili su [[Šarić (osmansko plemstvo)|Šarići]]. Od 1761. godine gradski su kapetani postali obitelj [[Rizvanbegović]]a sve do 1835. kad je ukinut kapetanijski sustav. <ref name="Stolacvodič55"/>
Line 412 ⟶ 414:
=== Rat u BiH ===
{{Jednostrano}}
Stolac je bio važna geostrateška položaja, što je davno prije rata uočila JNA i unijela u svoje ratne planove. U planovima JNA i srpske vojske tijekom 1992. godine nije bio isti položaj Hrvata i Muslimana. Hrvate su označili kao neprijatelje, dok su planirali pregovarati s Muslimanima. Pobjedničke akcije HVO-a odredile su sudbinu Stoca.<ref name="Vidmarović">[http://www.matica.hr/vijenac/482/vrijedno-izdanje-iz-stoca-19006/ Matica hrvatska] Đuro Vidmarović: Deseti Godišnjak za povijest i kulturu - Vrijedno izdanje iz Stoca. Vijenac 482 - 6. rujna 2012. (pristupljeno 7. travnja 2019.)</ref>
Ožujka 1992. Hrvati su organizirali obranu grada. Muslimani su [[Stolačke barikade ožujak–travanj 1992. |barikadama]]<ref name="kamenjar.com"/> u ožujku i travnju <ref>Tomislav Šulj: Stolačke barikade ožujak–travanj 1992., u: Stolačko kulturno proljeće 2012.</ref><ref name="Vidmarović"/> spriječavali obranu grada koju su organizirali Hrvati. Muslimani su razdragano dočekali srpsko-jugoslavensku JNA u travnju 1992. godine, kad je ista jurišala na Hrvatsku. Održavali su mitinge (kinodvorana Stolac) i organizirali muslimansku miliciju po uzoru na onu [[Ismet Popovac|Ismeta Popovca]] 1940-ih. Tada većinom muslimanski, srpske snage u proljeće 1992. zauzele Stolac bez ispaljenog metka.<ref name="kamenjar.com"/>
Dva mjeseca poslije hrvatske su ga snage oslobodile.<ref name="kamenjar.com" /> Upravno je bio dijelom Herceg-Bosne, jedinice unutar BiH. ▼
HVO je ušao u Stolac sredinom lipnja 1992. godine. Muslimani su odbili sudjelovati u tome, nego su tražili su osnivanje muslimanske brigade ARBiH „Bregava“ i na silu pokušavali od Hrvata preuzeti nadzor nad Stocem. Dio Muslimana interesno je promijenio zastave. Ljeta 1992. godine u Metkoviću bila je smotra na kojoj su bili stolački HOS-ovci muslimani, odjeveni u crne odore novom poglavniku pozdravljajući ga „starim hrvatskim pozdravom“ „Za dom spremni“, „Bog i Hrvati“, Alah i Muslimani“. Tek nekoliko mjeseci isti Muslimani bili su suradnici srpske vojske u vrijeme okupacije.<ref name="toljaga" /> U općini Metković u Hrvatskoj zbrinute su i smještene izbjeglice i prognanici s ovog područja.<ref>Ivan Jurić: Osnivanje Odbora za zbrinjavanje i smještaj izbjeglica i prognanika u općini Metković iz ratom ugroženih područja, u: Stolačko kulturno proljeće 2012.</ref><ref name="Vidmarović">[http://www.matica.hr/vijenac/482/vrijedno-izdanje-iz-stoca-19006/ Matica hrvatska] Đuro Vidmarović: Deseti Godišnjak za povijest i kulturu - Vrijedno izdanje iz Stoca. Vijenac 482 - 6. rujna 2012. (pristupljeno 7. travnja 2019.)</ref> U hrvatsko- muslimanskim nesporazumima 1992. godine u Stocu posebna je uloga „reformiranih“ komunista.<ref>P. Bošković: Uloga „reformiranih“ komunista u hrvatsko- muslimanskim nesporazumima 1992. godine u Stocu, u: Stolačko kulturno proljeće 2012.</ref><ref>Željko Raguž: Prilike u stolačkom kraju do početka travnja 1992. godine., u: Stolačko kulturno proljeće 2012.</ref><ref name="Vidmarović" />▼
▲Dva mjeseca poslije hrvatske su ga snage oslobodile.<ref name="kamenjar.com"
Stolačka bojna u HVO je 6. bojna 116. brigada HV-a i HVO-a.<ref name="Vidmarović" /><ref>Ivan Jurić: Osnivanje i djelovanje 6. bojne 116. brigade HV-a i HVO-a (Stolačka bojna), u: Stolačko kulturno proljeće 2012.</ref>▼
▲HVO je ušao u Stolac sredinom lipnja 1992. godine. Muslimani su odbili sudjelovati u tome, nego su tražili su osnivanje muslimanske brigade ARBiH „Bregava“ i na silu pokušavali od Hrvata preuzeti nadzor nad Stocem. Dio Muslimana interesno je promijenio zastave. Ljeta 1992. godine u Metkoviću bila je smotra na kojoj su bili stolački HOS-ovci muslimani, odjeveni u crne odore novom poglavniku pozdravljajući ga „starim hrvatskim pozdravom“ „Za dom spremni“, „Bog i Hrvati“, Alah i Muslimani“. Tek nekoliko mjeseci isti Muslimani bili su suradnici srpske vojske u vrijeme okupacije.<ref name="toljaga"
▲Stolačka bojna u HVO je 6. bojna 116. brigada HV-a i HVO-a.<ref name="Vidmarović"
[[Datoteka:Bošnjačko-hrvatski sukob u Hercegovini.PNG|mini|desno|200px|Bošnjačko-hrvatski sukob u Hercegovini.]]
Line 454 ⟶ 458:
== Poznate osobe ==
* [[Mak Dizdar|Mehmedalija Mak Dizdar]],
* [[Franjo Džakula]], hrv. pjesnik
* [[Slavko Goluža]], hrv. rukometaš
* [[Alija Isaković]], bh. književnik, leksikograf i povjesničar jezika i književnosti
* [[Asaf Duraković]],
* [[Stjepan Krešić]], rođen u Donjem Hrasnu
* [[Nebojša Avdalović]], hrv. fiziolog
* [[Nikola Babić]], hrv. filmski redatelj
* [[Mahmud Behmen]], hrv. novinar i političar
* [[Hamid Dizdar]], hrv. pjesnik, pripovjedač i radijski urednik
* [[Senadin Duraković]], hrv. mikrobiolog<ref>'[https://tehnika.lzmk.hr/durakovic-senadin/ Duraković, Senadin - Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine]</ref>
* [[Ivan Raguž (svećenik)|don Ivan Raguž]], svećenik [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]], uhićen i strijeljan 1945.
* [[Stanko Krnjić]], hrv. pjesnik
* [[Šaćir Filandra]], povjesničar
* [[Željko Raguž]], hrv. pravnik i političar
Line 482 ⟶ 492:
[[Datoteka:Stari grad Stolac (01).JPG|170px|mini|desno|Vidoški grad]]
{{glavni|Vidoški grad}}
Srednjovjekovni grad Vidoški spominje se 1375. i 1444. godine. Smješten je na
=== Mostovi ===
| |||