Industrijska revolucija: razlika između inačica

U drugoj polovici [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]] ručna se proizvodnja počela zamijenjivati [[parni stroj|parnim strojevima]]. Time je počeo razvoj koji je od kraja 18. do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] temeljito izmjenio ranije političke, gospodarske i društvene sustave u većem dijelu svijeta. Počela je '''Prva industrijska revolucija'''.

 

[[Slika:Hw-watt.jpg|thumb|right|James Watt]]

U 18. stoljeću je najveću manufakturnu proizvodnju imala [[Engleska]]. U njoj se povećavala potreba za tkaninama pa su proizvođači tkanina, radi povećavanja i ubrzavanja proizvodnje, primjenjivali izume u poduzećima.

U Engleskoj su proizvođači sve više ulagali novac u stvaranje novih izuma. No, najpoznatiji je bio izum [[parni stroj|parnog stroja]]. Njega je [[1764]]. godine usavršio [[Škotska|Škot]] [[James Watt]]. Pronalazak parnog stroja izazvao je veliki preokret u proizvodnji, odnosno revoluciju u preređivačkim djelatnostime ili industriji. Manufakturna proizvodnja zemijenjena tvorničkim radom. Promjene izazvane primjenom parnog stroja nazivaju se '''prvom industrijskom revolucijom'''.

 

[[Slika:Fulton.jpg|thumb|Robert Fulton]]

Novi parni strojevi su vrlo brzo pronašli primjenu u tvornicama, [[rudarstvo|rudnicima]] i [[promet]]u. Strojevi koji su 'koristili vodenu paru kao pogonsko sredstvo morali su biti od čvrstog materijala - [[željezo|željeza]]. Zbog toga se naglo povećala potražnja za [[željezna rudača|željeznom rudačom]] i [[ugljen|ugljenom]].

Zvala se '''Rocket''' (eng. ''raketa''). Već [[1852]]. u [[Engleska|Engleskoj]] sagrađena je prva [[željeznička pruga]] u svijetu. Povezivala je gradove [[Stockton]] i [[Darlington]]. Prva željeznička pruga na [[Hrvatska|hrvatskom]] prostoru sagrađena je u [[Međimurje|Međimurju]] [[1860]]. godine.

 

[[Slika:Franklin-Benjamin-LOC.jpg|thumb|right|Benjamin Franklin]]

U doba prve industrijske revolucije pojavili su se mnogi važni izumi koji se i danas koriste. Amerikanac [[Benjamin Franklin]] izumio je [[1752]]. [[munjovod]], djelotvornu zaštitu objekata od udara groma. Englez Sir [[Humphry Davy]] načinio je [[1815]]. [[Davyeva svjetiljka|Davyevu svjetiljku]] koju su koristili rudari. Time je znatno smanjen borj nesreća u rudnicima. Slijepi [[Francuska|francuski]] učitelj [[Louis Braille]] izumio je [[1829]]. pismo za slijepce, poznatije kao [[Brailleovo pismo]]: slova brojevi i drugi znakovi na papiru označavaju se posebnim rasporedom ispupčenih točkica.

Sljedeće godine zalijepljena je na pismo prva poštanska marka na svijetu. Ideju je dao [[Slovenija|Slovenac]] [[Lovrenc Košir]], a proveo ju je Englez [[Rowland Hill]]. Godine [[1854]]. pojavio je prvi [[bicikl]] s pedalama.

 

 

Tijekom druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća odvijao se postupni prijelaz iz starog [[feudalizam|feudalnog]] u moderno građansko društvo. Na oblikovanje građanskog društva naročito je utjecala primjena [[parni stroj|parnog stroja]] u [[industrija|industriji]], [[rudarstvo|rudarstvu]] i [[promet]]u. Došlo je do povećanja broja tvornica. U njima je bilo zaposleno sve više radnika. Poslodavci su većinom pripadali građanskom sloju. U većini zapdnih europskih zemalja, osim [[Nizozemska|Nizozemske]] i Engleske, građanstvo se do 19. stoljeća razvijalo unutar feudalnog sustava, ali nije sudjelovalio u upravljnju državom. Građansko društvo razvilo se i u SAD-u, gdje je sudjelovalo u političkom životu je u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] nije bilo feudalaca.

 

 

U vrijeme prve industrijske revolucije došlo je do promjena na selu. Seljaci su ranije sve poslove radili rućno, a od početka 19. stoljeća u poljodjelsku se proizvodnju počinju uvoditi strojevi. Jedan od njih bila je [[žetelica]]. U poljodjelstvu zapadnih europskih zemalja i SAD-a polako se primjenjuju znanstvane spoznaje - osobito dostignuća [[kemija|kemije]] (npr. izum mineralnog [[umjetno gnojivo|umjetnoga gnojiva]]), a obavlja se i odabir boljeg sjemena i stoke. Time je došlo do višestrukog povećanja proizvodnje hrane. Sve te promjene u poljodjelstvu nazivamo [[agrarna revolucija|agrarnom revolucijom]]. Uz to je u većini država tijekom 19. stoljeća došlo do ukidanja feudalnih odnosa na selu i jačanja privatnih poduzetnika u poljodjelstvu. Mnogi se seljaci nisu uspjeli održati u novim tržišnim uvjetima pa su ostali najamna radna snaga na velikim posjedima. Neki su se seljaci preseljavali u gradove i zapošljavali kao radnici u tvornicama.