Gaj Julije Cezar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje uklanjanje sekcije mobilni uređaj m.wiki
RG067 (razgovor | doprinosi)
m Undid edits by Faccio.la.cacca (talk) to last version by Hasley: reverting vandalism
Redak 33:
Najslavniji rimski vladar, Cezar je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio utjecaj i vlast [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Pobijedivši [[Pompej Veliki|Pompeja Velikog]]a u [[Cezarov građanski rat|građanskom ratu]] od [[46. pr. Kr.]] zavladao je kao [[diktator]]. Njegova [[diktatura]] označava kraj vrhovne vladavine [[Rimski senat|senat]]a u Rimu i početak carstva. Iako je ubijen u [[atentat]]u, [[Rimska Republika]] je od [[27. pr. Kr.]] i formalno postala [[Rimsko Carstvo]].
[[Datoteka:Map of the Ancient Rome at Caesar time (with conquests)-es.svg|mini|lijevo|300px|<center>Rimska Republika za vrijeme Cezara; područja koja je on osvojio su narančasta.]]
=== Životopis ===
[[Datoteka:Marius_Glyptothek_Munich_319.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Gaj Marije]], Cezarov tetak i veliki utjecaj u mladosti.]]
Cezar je potjecao iz ugledne patricijske porodice [[Julijevci|Julijevaca]]. U doba cara [[Oktavijan]]a, koji je naslijedio Cezara i postao prvi rimski [[car]], u [[ep]]u [[Eneida]] [[Publije Vergilije Maron]] veliča Julijevce povezujući ih s legendarnim [[troja]]nskim junakom [[Eneja|Enejom]]. Julijevci su bili poznati po kršnosti i visini rasta, a Cezar je jedini bio kržljav i slabašan, iako ga to nije spriječilo da marljivo trenira tjelesne karakteristike, te da postane „krv krvi svoje”.
 
Cezaru je pruženo vrhunsko onodobno obrazovanje s neizbježnim putovanjem u Grčku gdje je učio govorništvo. Bio je nećak političara [[Gaj Marije|Gaja Marija]], koji je od [[88. pr. Kr.]] započeo građanski rat sa [[Kornelije Sula|Lucijem Kornelijem Sulom]]. Marije je umro [[86. pr. Kr.]], a [[85. pr. Kr.]] Cezar je smrću oca sa samo 16 godina postao glava obitelji i postavljen je za ''flamen Dialis'' ([[Jupiter]]ov [[svećenik]]). God.[[84. pr. Kr.]] Cezar se oženio s [[Kornelija Cinila|Kornelijom]], također plemkinjom i kćerkom Lucija Kornelija Cina, Marijeva saveznika protiv Sule. Kada je Sula [[82. pr. Kr.]] postao apsolutni diktator oduzeo je Cezaru sve titule i naredio mu da se razvede. Ovaj je to odbio i otišao iz Rima. Cezarovi prijatelji su ga savjetovali da se ne vraća zbog rizika [[proskripcija|proskripcije]]. Jedino činjenica da je imao veze na visokim položajima spasila ga je od gotovo sigurne smrti. Cezar se prijavio u [[Rimska vojska|rimsku vojsku]] i otišao u [[Mala Azija|Malu Aziju]], gdje se istaknuo u opsadi Mitilene, potom u sukobu s [[gusar]]ima u [[Egejsko more|Egejskome moru]] (75. pr. Kr.) i u [[Treći mitridatski rat|Trećem ratu protiv Mitridata]]. Za [[Pontifex|pontifexa]] je bio izabran 75. pr. Kr., a zatim za vojnoga [[tribun]]a<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11368 Cezar, Gaj Julije], Hrvatska enciklopedija LZMK; Pristupljeno 28. srpnja 2017.</ref>.. Iako mu je Sula formalno oprostio i pomilovao ga, Cezar se nije vraćao u Rim do Suline smrti, [[78. pr. Kr.]].
 
Po povratku u Rim Cezar počinje raditi kao [[odvjetnik]]. Na toj funkciji istaknuo se kao žestok kritičar i protivnik korupcije kod političara. Cezar je putovao na otok [[Rod (otok)|Rod]] kako bi usavršio [[retorika|govorništvo]] kod slavnog govornika [[Apolonije Molo|Apolonija Molona]]. Na putu su ga zarobili [[pirati]]. Kada su namjeravali zatražiti otkupninu od 20 talenata, Cezar im se nasmijao i rekao da očito ne znaju koga su oteli. Na njegov nagovor ovi su zatražili i dobili 50 talenata za Cezarovo puštanje. Čim je pušten Cezar je organizirao potjeru na moru, zarobio pirate koji su ga oteli i osudio ih na smrt [[Razapinjanje|razapinjanjem na križu]].
 
[[69. pr. Kr.]] umrla je Cezarova prva žena Kornelija tijekom porađaja. Iste godine je umrla i [[Julia Caesaris (supruga Gaja Marija)|Julija]], Cezarova teta. Cezarovi protivnici su ga kritizirali da je Julijin sprovod bio politički proračunljiv i da tu Cezar napada proskripcijske zakone iz Sulinog vremena i time skuplja političke bodove. Cezar je sljedeće godine izabran za [[kvestor]]a i odlazi u [[Španjolska|Španjolsku]]. Po povratku u Rim nastavlja se baviti pravom sve dok [[65. pr. Kr.]] ne postaje [[kurulski edil]]. Ta funkcija je uključivala reguliranje [[promet]]a, [[trgovina|trgovine]] i ostalih svakodnevnih događaja u Rimu. Posebno je zanimljivo da je to uključivalo i organizaciju [[igra|igara]] u Rimskom [[Circus Maximus|cirkus]]u. Proračun za zabavljanje najširih slojeva ljudi bio je ograničen. Cezar nije štedio na novcu i organizirao je dotad najspektakularniju zabavu za narod. Godina je završila tako da je Cezar bio slavan od naroda i poznat, ali je osobno bio prezadužen za ono vrijeme ogromnom svotom od nekoliko stotina zlatnih talenata.
[[Slika:Caesar campaigns gaul-en.svg|lijevo|mini|270px|<center>Karta [[Galski rat|Galskog rata]]]]
God. [[63. pr. Kr.]] Cezar postaje ''[[pontifex maximus]]''. Ta funkcija je obuhvaćala dobivanje nove kuće ''Domus Publica'', bavljenje pitanjima koji se dotiču [[Starorimska religija|Rimske religije]] i, najvažnije za Cezara, rješavanje svih dugova.
 
Iste godine Cezar je zajedno sa [[Marko Licinije Kras|Markom Licinijem Krasom]] optužen pred senatom za urotu koju je pokrenuo rimski političar [[Lucije Sergije Katalina]]. Petorica Katalinih bliskih suradnika i prijatelja poslani su u smrt bez suđenja. Iako je konzul [[Marko Tulije Ciceron]] zatražio smrtnu kaznu za obojicu, Cezar i Kras su oslobođeni.
[[Slika:Siege-alesia-vercingetorix-jules-cesar.jpg|mini|270px|<center>''[[Vercingetoriks]] se predaje Juliju Cezaru'', [[Lionel Royer]] (1899.)]]
Cezar je [[62. pr. Kr.]] izabran za [[pretor]]a. Iste se godine razveo od svoje druge žene Pompeje.
[[61. pr. Kr.]] Cezar odlazi kao [[propretor]] u Španjolsku, gdje je pacificirao buntovna plemena i preuredio financije, ali i vojnim osvajanjima stekao znatno bogatstvo. [[60. pr. Kr.]] vraća se u Rim i podmiruje sve svoje dugove. [[59. pr. Kr.]] godine Cezar je zajedno s [[Pompej]]om i [[Marko Licinije Kras|Krasom]] sklopio prvi [[trijumvirat]]. Cilj ovog sporazuma je bio preuzimanje vlasti u Rimskoj republici iz ruku senata. Pompej je bio najčuveniji rimski general, a Kras vjerojatno najbogatiji Rimljanin. Cezar je imao brojne političke veze, pa je ova podjela vlasti bila korisna za sve. Da bi zapečatili savez Pompej je oženio [[Julia Caesaris (kćer Julija Cezara)|Juliju]], Cezarovu jedinu kćer. Iako je ovo bio bez sumnje politički brak, ljubav između Julije i Pompeja je bila obostrana.
 
Trijumviri su podijelili vlast na način da je Cezar dobio za upravu [[Galija (rimska provincija)|Galiju]]. Kao konzul, Cezar je proveo agrarni zakon<ref name=HE/>, a [[58. pr. Kr.]] započeo je [[Galski rat]], koji je trajao do [[51. pr. Kr.]]. Rezultat rata je bila potpuna pobjeda Rimljana i pokoravanje srednje [[Europa|Europe]]. Cezar je postao namjesnik Galije, a [[55. pr. Kr.]] i [[54. pr. Kr.]] poduzeo je dva pohoda protiv [[Germani|Germana]]; u dva maha (55. pr. Kr. i 53. pr. Kr.) uzalud je pokušao invaziju [[Velika Britanija (otok)|Britanije]]<ref name=HE/>.
God. 55. pr. Kr. Pompej i Kras su izabrani ponovo za konzule, a Cezar za prokonzula na rok od još pet godina. Sljedeće godine Cezarova kćer Julija je umrla tijekom porođaja. Kras je poginuo [[53. pr. Kr.]] u [[bitka kod Harana|bitci kod Harana]] gdje ga je porazio [[Partsko Carstvo|partski]] zapovjednik [[Surena]]. Nakon Julijine i Krasove smrti Pompej i Cezar se počinju međusobno udaljavati u stajalištima, što konačno dovodi i do građanskog rata između njih.
 
=== Građanski rat ===
{{glavni|Cezarov građanski rat}}