Josip Broz Tito: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m param. u predl. sfn |
ne piše u izvoru |
||
Redak 71:
'''Josip Broz''' ([[Kumrovec]], [[7. svibnja]] [[1892.]] – [[Ljubljana]], [[4. svibnja]] [[1980.]]), poznat pod nadimkom '''Tito''', bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] [[Komunizam|komunistički]] [[Revolucija|revolucionar]],<ref name="brit">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Josip-Broz-Tito |title=Josip Broz Tito |author=Ivo Banac |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2021-01-02 |date=2020-05-04}}</ref> [[političar]] i [[državnik]], prvi glavni tajnik [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], predsjednik predsjedništva [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i [[Autokracija|autokratski]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/slavko-goldstein-tito-nije-bio-diktator-vec-autokrat-volio-je-i-imao-potpunu-vlast/ |title=Slavko Goldstein: Tito nije bio diktator već autokrat, volio je i imao potpunu vlast |work=Novi list |language=en |accessdate=2021-02-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/castro-je-bio-diktator-za-razliku-od-tita-koji-je-autokrat-1131376 |title=Budimir Lončar: Castro je bio diktator, a Tito autokrat |work=www.vecernji.hr |language=hr |accessdate=2021-02-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.politikaplus.com/novost/122066hrvoje-klasic-tito-nije-bio-diktator-a-tudman-bi-lose-prosao-u-lustraciji |title=Hrvoje Klasić: Tito nije bio diktator, a Tuđman bi loše prošao u lustraciji |work=politikaplus.com |language=en |accessdate=2021-02-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2020/10/njemacka-povjesnicarka-tito-nije-bio-demokrat-no-jugoslavija-nije-bila-diktatura/ |title=Njemačka povjesničarka: ‘Tito nije bio demokrat, no Jugoslavija nije bila diktatura’ |last=Vrijeme |first=Moje |language=hr |accessdate=2021-02-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/687399.html |title=Da li je Tito bio diktator? |work=Radio Slobodna Evropa |language=sh |accessdate=2021-02-21}}</ref> doživotni [[predsjednik]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] u kontinuitetu od [[14. siječnja]] [[1953.]] do svoje smrti [[4. svibnja]] [[1980.]]<ref name = "nacionalna enciklopedija"/>
Iako je bio čelnik [[Totalitarizam|totalitarne]] države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke [[represija|represije]],<ref name="nacionalna enciklopedija">[http://proleksis.lzmk.hr/13753 Broz Tito, Josip], [[Opća i nacionalna enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref> odgovornosti za smrt političkih protivnika i [[Doživotni predsjednik|doživotnog mandata]] s pravom kritizirana od protivnika komunističkog režima,<ref name="Andjelić">{{cite book |last=Andjelic |first=Neven |title=Bosnia-Herzegovina: The End of a Legacy |publisher=Frank Cass |year=2003 |page=36 |isbn=978-0-7146-5485-0}}</ref>{{sfn|McGoldrick|2000|p=17}} za svog života i kasnije neposredno do raspada Jugoslavije bio je popularan političar,<ref>Melissa Katherine Bokovoy, Jill A. Irvine, Carol S. Lilly, ''State-society relations in Yugoslavia, 1945–1992''; Palgrave Macmillan, 1997., str. 36, 0-312-12690-5<br />{{eng icon}} "''...Of course, Tito was a popular figure, both in Yugoslavia and outside it.''"</ref> a od većine suvremenika
Rođen je u hrvatskoj seljačkoj obitelji, u [[Kumrovec|Kumrovcu]].<ref name="brit" /> Nakon regrutacije, postao je mlađi vodnik u tadašnjoj [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarskoj vojsci]]. Nakon što je teško ranjen i zarobljen od vojske [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], Broz je poslan u radnički logor na [[Ural (gorje)|Uralu]]. Nakon toga je, prema nekim izvorima, sudjelovao u [[Oktobarska revolucija|Listopadskoj revoluciji]], te se kasnije priključio [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] u [[Omsk]]u. Po povratku u zemlju, došao je u novoosnovanu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], u kojoj postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]] (KPJ). Bio je član [[KPJ]] od 1920. godine, a od [[1937.]] godine vrši dužnost njenog organizacijskog, a zatim i glavnog tajnika. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon okupacije Jugoslavije od strane [[Sile Osovine|sila osovine]], bio je vođa [[Partizani|Partizana]], jugoslavenskog gerilskog pokreta otpora i to kao vrhovni zapovjednik [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], koja se smatra najefikasnijim pokretom otpora u okupiranim dijelovima Europe,<ref name=brit/><ref name="JJR2013_OxfordPress">{{Cite book |author=Rhodri Jeffreys-Jones |title=In Spies We Trust: The Story of Western Intelligence |url=https://books.google.com/books?id=3gK7e8LpXvcC&pg=PA87 |year=2013 |publisher=OUP Oxford |isbn=978-0-19-958097-2 |pages=87}}</ref> u činu [[Maršal|maršala]]. Nakon Drugog svjetskog rata Tito je bio glavni arhitekt i državnik [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] prvo kao premijer, od 1945. do 1953., a nakon toga, od 1953. pa sve do svoje smrti 1980. godine i njen doživotni predsjednik.<ref name="brit" />
| |||