Priziv savjesti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
m tipfeleri |
||
Redak 8:
Drevni primjer priziva savjesti nalazimo u antičkoj drami ''[[Antigona]]'' (5. stoljeće pr. Kr.), gdje [[Sofoklo]] prikazuje primjer mlade žene koja odbija poštovati svjetovni zakon koji joj zabranjuje da pokopa braću koja su poginula u pobuni protiv vlastitog kralja: ona se izlaže najvećem riziku, jer osjeća da je božanski zakon koji joj nalaže da pokopa najbliže srodnike obvezuje jače, od državnog zakona koji joj to brani. Činjenica da Sofoklo - te, očito, njegova publika u antičkoj Grčkoj - promatra Antigonino rizično i naizgled "neekonomično" ponašanje (ona sama biva osuđena na smrt, zbog brige za ionako mrtva tijela svoje braće) kao dostojno i herojsko, govori nam da je priziv savjesti već u to vrijeme bio kulturalno prepoznat i odobravan.
U 6. i 7. poglavlju [[Biblija|biblijske]] 2. knjige o Makabejcima nalazimo primjere Židova koji su se u 1. stoljeću prije Krista odbijali podvrgnuti helenističkim zakonima koji su od njih tražili - pod prijetnjom smrtne kazne - da prikažu žrtvu na žrtvreniku državnog kulta i jedu svinjetinu u znak odricanja od židovskog Zakona i podlaganja zakonu i kultu države: kulturalni učinak u judeokršćanskoj kulturi osobito daje prikaz uzastopnog svirepog mučenja i ustrajnosti u postupanju prema božanskom zakonu, koje iskazuju sedmorica braće Makabejaca i
[[Datoteka:Muhammad Ali and Jimmy Carter.jpg|mini|300px|Muhammad Ali je 1967. god. bio osuđen na 5 godina zatvora (sud ga je poslije ipak oslobodio), te mu je bila oduzeta titula svjetskog prvaka u boksu, jer je odbio služiti u Vijetnamskom ratu, kojega je smatrao nepravednim. Na slici s [[Jimmy Carter|Jimmyem Carterom]], američkim predsjednikom 1977. – 1981. god.]]
Tijekom XX. stoljeća, u kontekstu [[Vojna obveza|opće vojne obveze]], nameće se problem priziva savjesti protiv vojne službe. Prigovaratelji se i opet pozivaju na moralne naloge koji proizlaze iz njihove religije: primjerice je prizivatelj savjesti Franz Jägerstätter, austrijski seljak koji je osuđen na smrt i pogubljen 1943. godine zbog odbijanja da služi njemačku vojsku u ratu koji je on kao katolik prepoznavao kao tzv. "nepravedni rat", proglašen 2007. godine katoličkim blaženikom.
Svjetski boksački prvak [[Muhammad Ali]] osuđen je 1967. godine na 5 godina zatvora zbog njegovog odbijanja da služi američku vojsku u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. On je smatrao da je američki angažman u tom ratu moralno neispravan, ali njegova vjerska zajednica (Ali je bio musliman) nije od svojih članova tražila da odbijaju vojnu službu. Odmah 1967. godine
== Pravo na priziv savjesti danas ==
|