Priziv savjesti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
m tipfeleri
Redak 8:
Drevni primjer priziva savjesti nalazimo u antičkoj drami ''[[Antigona]]'' (5. stoljeće pr. Kr.), gdje [[Sofoklo]] prikazuje primjer mlade žene koja odbija poštovati svjetovni zakon koji joj zabranjuje da pokopa braću koja su poginula u pobuni protiv vlastitog kralja: ona se izlaže najvećem riziku, jer osjeća da je božanski zakon koji joj nalaže da pokopa najbliže srodnike obvezuje jače, od državnog zakona koji joj to brani. Činjenica da Sofoklo - te, očito, njegova publika u antičkoj Grčkoj - promatra Antigonino rizično i naizgled "neekonomično" ponašanje (ona sama biva osuđena na smrt, zbog brige za ionako mrtva tijela svoje braće) kao dostojno i herojsko, govori nam da je priziv savjesti već u to vrijeme bio kulturalno prepoznat i odobravan.
 
U 6. i 7. poglavlju [[Biblija|biblijske]] 2. knjige o Makabejcima nalazimo primjere Židova koji su se u 1. stoljeću prije Krista odbijali podvrgnuti helenističkim zakonima koji su od njih tražili - pod prijetnjom smrtne kazne - da prikažu žrtvu na žrtvreniku državnog kulta i jedu svinjetinu u znak odricanja od židovskog Zakona i podlaganja zakonu i kultu države: kulturalni učinak u judeokršćanskoj kulturi osobito daje prikaz uzastopnog svirepog mučenja i ustrajnosti u postupanju prema božanskom zakonu, koje iskazuju sedmorica braće Makabejaca i njihovanjihove majke koja gleda kako njeni sinovi bivaju mučeni i ubijani na najokrutnije načine, hrabreći sve manji broj preostalih svojih sinova da ustraju. Taj primjer - podcrtan okolnostima smrti samog Isusa - nasljeduje i prvobitna kršćanskekršćanska zajednicezajednica koja nastaje u Jeruzalemu: u petom poglavlju Djela apostolskimapostolskih nalazimo da Petar u ime apostola na saslušanju pred Velikim vijećem odbijajuodbija nalog da prestanu propagirati kršćanstvo: "Treba se većma pokoravati Bogu negoli ljudima!" Slijedeći primjer [[Apostol|apostola]] - od njih dvanaestorice, jedanaestorica su poginula mučeničkom smrću - znatan broj kršćana je u prvim stoljećima kršćanstva odlučio inzistirati na vjernosti kršćanskoj vjeri sve do [[Kršćanski mučenici|mučeništva]]; uglavnom povodom protivljenja da u hramu državnog kulta ("Augustov hram") prikažu žrtvu u znak podložnosti [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]].
[[Datoteka:Muhammad Ali and Jimmy Carter.jpg|mini|300px|Muhammad Ali je 1967. god. bio osuđen na 5 godina zatvora (sud ga je poslije ipak oslobodio), te mu je bila oduzeta titula svjetskog prvaka u boksu, jer je odbio služiti u Vijetnamskom ratu, kojega je smatrao nepravednim. Na slici s [[Jimmy Carter|Jimmyem Carterom]], američkim predsjednikom 1977. – 1981. god.]]
Tijekom XX. stoljeća, u kontekstu [[Vojna obveza|opće vojne obveze]], nameće se problem priziva savjesti protiv vojne službe. Prigovaratelji se i opet pozivaju na moralne naloge koji proizlaze iz njihove religije: primjerice je prizivatelj savjesti Franz Jägerstätter, austrijski seljak koji je osuđen na smrt i pogubljen 1943. godine zbog odbijanja da služi njemačku vojsku u ratu koji je on kao katolik prepoznavao kao tzv. "nepravedni rat", proglašen 2007. godine katoličkim blaženikom.
 
Svjetski boksački prvak [[Muhammad Ali]] osuđen je 1967. godine na 5 godina zatvora zbog njegovog odbijanja da služi američku vojsku u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. On je smatrao da je američki angažman u tom ratu moralno neispravan, ali njegova vjerska zajednica (Ali je bio musliman) nije od svojih članova tražila da odbijaju vojnu službu. Odmah 1967. godine oduzetaAliju je Alijuoduzeta titula svjetskog prvaka u boksu zbog odbijanja da služi američku vojsku titula svjetskog prvaka u boksu<ref>[http://news.google.com/newspapers?id=1K0rAAAAIBAJ&sjid=iP0FAAAAIBAJ&pg=5615,6780300 "Clay refuses to heed draft call; is stripped of world boxing title"], Robert Lipsyte(April 29, 1967), The Telegraph (Nashua, NH), (New York Times).</ref>, ali on nije otišao u zatvor - sve dok Vrhovni sud SAD nije 1971. godine poništio njegovu presudu zbog proceduralnih razloga (jer vojna komisija nije u svojoj odluci bila iznijela razloge odbijanja priziva savjesti).<ref>[http://news.google.com/newspapers?id=1K0rAAAAIBAJ&sjid=iP0FAAAAIBAJ&pg=5615,6780300 "Court clears Ali of charge"], Eugene Register-Guard, Associated Press, 28. lipnja 1971.</ref> <ref>[https://supreme.justia.com/cases/federal/us/403/698/case.html sudska presuda Vrhovnog suda SAD u slučaju ''Clay v. United States'' 403 U.S. 698 (1971) (eng.], pristupljeno 13. prosinca 2014.</ref> U narednim desetljećima, najugledniji američki državnici, uključujući predsjednika [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] i [[Jimmy Carter|Jimmya Cartera]] rado su se susretali i javno fotografirali s Muhammadom Alijem.
 
== Pravo na priziv savjesti danas ==