Knjižničarstvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
EmxBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
Redak 1:
== Uvod ==
'''Bibliotekarstvo''' ([[w:en:Library and information science|engl.]]) je [[znanost]] koja se bavi [[knjižnica|knjižnicama]] ([[w:en:Library|engl.]]).
 
Redak 13:
</ul>
 
== Katalogizacija ==
[[Knjižnični katalog]] ([[w:en:library catalog|engl.]]) pomaže knjižničarima ([[w:en:librarian|engl.]]) i korisnicima identificirati i pronaći knjigu u knjižnici (po naslovu, autoru, temi i drugim kriterijima).
 
Redak 24:
*[[Klasifikacija]] je aktivnost kojom se knjizi i drugom predmetu iz knjižničnog fonda određuje jedna ili više [[klasifikacijska oznaka|klasifikacijskih]] (stručnih) oznaka, koji kazuju 'o čemu se radi'. Klasifikacijske oznake olakšavaju pronalaženje knjižnične građe u [[stručni katalog|stručnim katalozima]] i često se koriste kao mehanizam za fizički blizak smještaj knjižnične koja govori o sličnom predmetu. Za klasifikaciju knjižnične građe se u hrvatskim knjižnicama najčešće koristi [[Univerzalna decimalna klasifikacija]] ([[Univerzalna decimalna klasifikacija|UDK]], engl. [[w:en:Universal Decimal Classification|UDC]]). U svijetu su joj popularne alternative Deweyeva decimalna klasifikacija, klasifikacija američke Kongresne knjižnice, Blissova bibliografska klasifikacija i Ranganathanova analitičko-sintetička klasifikacija.
 
== Kataložna pravila ==
Hrvatska knjižničarska tradicija je povijesno utemeljena na [[Pruska pravila|Pruskim pravilima]], a od 1961. na [[Pariška načela|Pariškim načelima]]. Pariška su načela bila temelj za oblikovanje serije [[w:en:International Federation of Library Associations and Institutions|IFLA]]-inih ([[w:en:International Federation of Library Associations and Institutions|International Federation of Library Associations and Institutions]]) opisa pravila za oblikovanje [[bibliografski zapis|bibliografskih zapisa]] pod nazivom ISBD ([[w:en:ISBD|International Standard Book Description]]). [[Eva Verona]] je na temelju Praških načela i ISBD-a izradila [[Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga]] ([[PPIAK]]) koji je u radu koristila većina jugoslavenskih knjižnica.
 
== Katalozi i bibliografije ==
Tradicionalni knjižnični ('papirnati') katalog je skup ladica napunjenih [[kataložni listić|kataložnim listićima]]. Računalni knjižnični katalog je programski sustav s bazom podataka u kojoj se čuvaju bibliografski opisi, s dijelom koji podupire cjelokupno knjižnično poslovanje i dijelom koji služi za javni pristup korisnika katalogu ([[w:en:Online Public Access Catalog|Online Public Access Catalog]] - [[w:en:Online Public Access Catalog|OPAC]]). Tradicionalni katalog je zbog ograničenih mogućnosti zapisa i pretraživanja bio izrađivan u obliku više skupova kataložnih listića sa sličnim podacima ali poslaganim na različite načine, dok je računalni knjižnični katalog jedan skup podataka, ali prikaziv i pretraživ na mnogo načina.
 
[[knjižnični katalog|Katalog]] sadrži podatke o knjižničnom fondu jedne ili više knjižnica, dok [[bibliografija]] navodi knjige jednog ili više autora, o ili s nekog greografskog, jezičnog, etničkog ili državnog područja, iz nekog vremenskog razdoblja ili o nekoj temi od posebnoga interesa za autora bibliografije.
 
== Literatura ==
*[http://www.ffzg.hr/infoz/biblio/nastava/dz/text/katm.htm Tadić, Katica. Rad u knjižnici : priručnik za knjižničare.]
*(dodati drugu literaturu...)
 
== Poveznice ==
* [[Pet zakona bibliotekarstva]]
 
== Korisni linkovi ==
*[http://www.hkdrustvo.hr Hrvatsko knjižničarsko društvo]
*[http://www.nsk.hr/ Hrvatska nacionalna i sveučilišna knjižnica]