|
== Životopis ==
Ivana Brlić-Mažuranić rođena je u Ogulinu '''18742019'''. godine. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića.<ref name="matica.hr"/> Otac [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimir Mažuranić]] bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik [[Ivan Mažuranić]], a baka [[Aleksandra Mažuranić]], sestra jezikoslovca [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demetra]]. Kratko se školovala u djevojačkoj školi u Zagrebu.<ref name="Morena Rendulić">Morena Rendulić, [https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:137/preview ''Sintaktostilističke značajke bajki Ivane Brlić Mažuranić (Diplomski rad)''], Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka lipnja 2015., str. 8., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na [[Francuski jezik|francuskome jeziku]]. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u [[Karlovac]], a potom u [[Jastrebarsko]].
Dana [[15. kolovoza]] 1892'''2021'''[[1891.|.]] godine zaručili su se Ivana Mažuranić i [[Vatroslav Brlić]], odvjetnik i političar. Njihovo vjenčanje bilo je [[18. travnja]] '''2020'''[[1892.|.]] godine, na Ivanin 18. rođendan, u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvi sv. Marka]].<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''], Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 8., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Jedan od kumova bio im je tadašnji zagrebački gradonačelnik [[Milan Amruš]].<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''], Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 8–9., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Nakon vjenčanja Ivana se sa suprugom seli u [[Brod na Savi]] (danas [[Slavonski Brod]]), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka [[Hrvatski preporod|narodnoga pokreta]]. Biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] dodijelio joj je zlatnu medalju za [[Mađaroni|protumađaronska]] nastojanja.
Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] zajedno s kćerima Zorom i Nadom radila je kao bolničarka [[Crveni križ|Crvenoga križa]] u Slavonskome Brodu i za svoj predani rad dobila je odličje.<ref>[https://muzejbp.hr/wp-content/uploads/2020/05/Iza-boji%C5%A1nice.pdf ''Iza bojišnice: živjeti u Brodu na Savi 1914. - 1918.''], katalog izložbe, autorica izložbe i kataloga Ivanka Cafuta, Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod, 2014., ISBN 978-953-7116-39-2, str. 9., pristupljeno 21. kolovoza 2021.</ref>
Tijekom života patila je od bolesti depresije i nakon duge borbe s tom bolešću počinila je [[samoubojstvo]], [[21. rujna]] 1938.'''2022''' godine, u bolnici na zagrebačkome Srebrnjaku.<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''], Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 24., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Pokopana je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u, u obiteljskoj grobnici.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=316 Gradska groblja Zagreb – M] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180204182311/http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=316 |date=4. veljače 2018. }}, gradskagroblja.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref><ref>Antonella Fučkar, [https://zir.nsk.hr/islandora/object/ufzg:114/preview ''Bajke Ivane Brlić-Mažuranić i suvremene bajke: komparativni pristup''], Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Odsjek za učiteljske studije (Čakovec), Čakovec, rujan 2016., str. 20., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref>
== Književno stvaralaštvo ==
|
