Inačica od 25. rujna 2021. u 12:35 uredi Brzi radio impuls (razgovor \| doprinosi) 33 edits m wikipediziranje Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 25. rujna 2021. u 12:40 uredi ukloni ovu izmjenu Brzi radio impuls (razgovor \| doprinosi) 33 edits →‎Biologija: proširenje i preoblikovanje postojećeg teksta Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 22: [[Datoteka:Scheme_female_reproductive_system-en.svg\|240px\|desno\|mini\|Ženski reproduktivni sustav.]] Stanice žena obično sadrže dva X kromosoma, a stanice muškaraca X i Y kromosom. Tijekom ranog razvoja ploda morfologija embrija oba spola je slična do otprilike 6. ili 7. tjedna kada se spolne žlijezde (gonade) diferenciraju u testise kod muškaraca zbog djelovanja Y kromosoma. Spolna diferencijacija odvija se u žena na način koji je neovisan o spolnim hormonima. Budući da ljudi nasljeđuju mitohondrijsku DNA samo iz jajne stanice majke, rmoguće je geneaološki pratiti majčinsku lozu daleko u prošlost. U smislu [[biologija\|biologije]], ženski spolni organi uključeni su u reproduktivni sustav služe za razvijanje zametka u tijelu žene. Jajnici ili ovariji proizvode jaja, koja stapanjem sa [[sperma\|spermijima]] dovode do oplodnje i nastanka zametka. [[Maternica]] (na slici ''uterus'') organ je s tkivom koje štiti i pomaže u razvoju zametka te se širi prilikom rasta djeteta. Uloga [[vagina\|vagine]] najizraženija je prilikom porođaja, iako je ona ponekad krivi sinonim za ostale spolne organe žene: stidne usne i ''[[klitoris]]''. Ženske grudi evoluirale su iz mliječne žlijezde, a primarna im je uloga [[dojenje]]. Pubertet kod žena pokreće promjene u tijelu koje omogućuju spolnu reprodukciju oplodnjom. Kao odgovor na kemijske signale iz hipofize, jajnici proizvode estrogen koji potiče sazrijevanje tijela, uključujući povećanje visine i težine, rast dlaka na tijelu, razvoj dojki i menarhu (početak menstruacije) koja se uglavnom javlja u dobi od 12. do 13. godine. Nakon prve menstruacije, žene mogu zatrudnjeti, iako postoji i umjetna oplodnja. Grana [[medicina\|medicine]] koja se bavi ženskim spolnim sustavom zove se [[ginekologija]]. Žene dosežu menopauzu (prestanak menstruacije) u kasnim četrdesetima ili ranim pedesetima svoga života. Tada jajnici prestaju proizvoditi [[estrogen]] i žene ne mogu više zatrudnjeti. U biološkom smislu, ženski spolni organi uključeni su u reproduktivni sustav, dok su sekundarne spolne karakteristike uključene u dojenje djece i privlačenje partnera. Žene boluju velikom većinom od istih bolesti kao i muškarci, iako neke bolesti imaju samo žene ([[rak jajnika]]). Kod ostalih bolesti koje su svojstvene i muškarcima i ženama simptomi su isti ili vrlo slični, ali liječenje i odgovor na lijekove često je različit. Jajnici, uz regulatornu funkciju proizvodnje hormona, proizvode i ženske spolne stanice (jajne stanice) koje, nakon što su oplođene muškim spolnim stanicama (spermom), stvaraju nove genetske jedinke. Maternica je organ s tkivom koji štiti fetus i s mišićima koji sudjeluju u izgonu ploda tijekom poroda. Vagina je elastični mišićni dio ženskog reproduktivnog trakta od vulve do grlića maternica i koristi se u kopulaciji i rađanju. Izraz vagina često se kolokvijalno i pogrešno koristi u hrvatskom jeziku za vulvu (vanjske ženske genitalije) koja se (osim od vaginalnog otvora) sastoji od stidnih usana, klitorisa i mokraćne cijevi. Mliječne žlijezde proizvode mlijeko, hranjivu sekreciju koja je jedna od najznačajnijih karakteristika sisavaca. U zrelih žena dojke su općenito izraženije nego u većine drugih sisavaca. Veličina dojki nije povezana s proizvodnjom mlijeka, pa se smatra da je prosječno izraženija veličina dojki kod žena, u odnosu na druge sisavce, barem djelomično rezultat spolne selekcije. U prosjeku se rađa više muške djece od ženske (omjer je izračunat na približno 105:100) zbog činjenice da je muški kromosom Y lakši i brže se kreće na putu do jajne stanice od ženskoga kromosoma X iz muškoga spermija. Zanimljiv je podatak taj da su svi zametci u vrlo ranom stadiju trudnoće ženski; muški hormon [[testosteron]] odgovoran je za promjenu ženskog u muški spol. Obično između 49. i 52. godine života žena dosegne menopauzu (klimakterija), što je doba u životu žene kada menstruacije trajno prestanu i žena više ne može rađati djecu. Iako se rodi manje žena nego muškaraca (omjer je oko 1: 1,05), novorođene djevojčice češće će doživjeti prvi rođendan nego dječaci. Žene u prosjeku imaju dulji životni vijek za šest do osam godina, iako je u nekim područjima, zbog rodne diskriminacije prema ženama, smanjen očekivani životni vijek žena na niži ili jednak životnom vijeku muškaraca. U ukupnoj ljudskoj populaciji u 2015., bilo je 101,8 muškaraca na svakih 100 žena. Razlike u očekivanom životnom vijeku djelomično su posljedica inherentnih bioloških prednosti, ali odražavaju i razlike u ponašanju muškaraca i žena. Jaz se donekle smanjuje u nekim razvijenim zemljama, vjerojatno zbog povećanja pojave pušenja među ženama i smanjenja stope kardiovaskularnih bolesti među muškarcima. Svjetska zdravstvena organizacija piše da je "važno napomenuti da dodatne godine života žene ne žive uvijek u dobrom zdravlju". == Status žena u kulturama ==

Žena: razlika između inačica