Auguste Comte: razlika između inačica

[[Datoteka:Auguste Comte.jpg|mini|'''Auguste Comte''']]

 

 

Auguste Comte je osnivač [[pozitivizam|pozitivizma]], [[filozofija|filozofskog]] pravca koji odbacuje svaku [[metafizika|metafiziku]] i uzima iskustvo kao jedini izvor pozitivne spoznaje. Umjesto da se gubi u [[idealizam|idealističkim]] spekulacijamam, ljudska misao treba da prijeđe iz [[teologija|teološke]] i metafizičke faze u filozofsku, tj. pozitivnu, da se posveti proučavanju pozitivno utvrdljivih [[činjenica]], tj. same stvarnosti. Sve [[znanost]]i, od [[matematika|matematike]] kao najapstraktnije preko [[astronomija|astronomije]], [[fizika|fizike]], [[kemija|kemije]], [[biologija|biologije]], konvergiraju prema nauci o ljudskim društvenim odnosima, tj. prema [[sociologija|sociologiji]]. Socijalna fizika dijeli se na [[socijalna statika|socijalnu statiku]] i [[socijalna dinamika|socijalnu dinamiku]]. Statika proučava pojedince, [[obitelj]] i [[društvo]], čvrste uvjete egzistencije društva, uvjete ravnoteže društvenog organizma, a dinamika zakone njegova napretka kojemu su pokretač ideje. Praktični cilj sociologije mora biti organizacija društva na principu pozitivne znanosti. Comte je prvi mislilac koji je zakone o razvoju ljudskog društva povezao u jedinstven sustav i tako zadao temelje [[buržoazijska sociologija|buržoazijskoj sociologiji]]. On napredak društva shvaća kao kvalitativni razvoj u okviru postojećeg reda, kao evoluciju koja ne zna ni za kakve bitne preobražaje ni revolucionarne skokove u novo kvalitativno stanje. Pojave u društvu kao i njegovi međusobni odnosi, ispituju se prema njihovoj vanjskoj "koegzistenciji i sukcesiji" empirijskim utvrđivanjem i uspoređivanjem. No on ne istražuje uzorke koje te promjene rađaju, osnovne pokretačke snage društva nego samo raščlanjuje okolnosti pod kojima su te pojave nastale, i onda ih povezuje po redu i sličnosti. Političke i ekonomske promjene po njemu nemaju utjecaja na društveni proces osim ako s njima nije povezana i [[moral]]na preobrazba [[individuum]]a. Zato je zadaća pozitivističke politike da moralno preporodi društvo, da [[egoizam]] zamjeni [[altruizam|altruizmom]]. To znači da izmiri antagonizam klasa, u prvom redu radničke klase, takozvanim pozitivnim odgojem. Filozofi pozitivisti trebali bi imati vodeću ulogu u duhovnom životu. Smisao Comteovog pozitivizma u svojim krajnjim društvenim konsekvencama je izgradnja i čuvanje [[kapitalizam|kapitalističkog]] poretka.