Ludwig Boltzmann: razlika između inačica

| fusnote =

}}

 

'''Ludwig Boltzmann''' ([[Beč]], [[20. veljače]] [[1844.]] - Duino kod [[Trst]]a, [[5. rujna]] [[1906.]]), [[Austrija|austrijski]] [[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1866.) na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]]. Predavao u [[Beč]]u i na drugim europskim sveučilištima. Pridonio teoriji [[Toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] [[crno tijelo|crnog tijela]] ([[Stefan-Boltzmannov zakon]]), [[Kinetička teorija plinova|kinetičkoj teoriji plinova]] (Maxwell-Boltzmannova razdioba molekula po energijama) i statističkoj interpretaciji [[entropija|entropije]]. U klasičnoj [[Statistička fizika|statističkoj fizici]] Boltzmannov faktor e^–E/kT, opisuje učestalost nekog stanja u ovisnosti o njegovoj energiji ''E'' na nekoj zadanoj temperaturi ''T'', gdje je ''k'' [[Boltzmannova konstanta]]. S pomoću tog faktora dobiva se Boltzmannov zakon razdiobe čestica po [[energija]]ma. Statističku mehaniku velikog broja čestica Boltzmann je izgradio na temeljnom postulatu da je [[vjerojatnost]] nekog makrostanja razmjerna broju mogućnosti njegova ostvarenja i hipotezi da su sva mikrostanja, koja izgrađuju makrostanje, jednako vjerojatna. Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] ([[Boltzmann (krater)]]). <ref> '''Boltzmann, Ludwig''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8573] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>