Legitimnost: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Socijalni koncepti uz pomoć dodatka HotCat |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 13:
'''Tradicionalna vlast''' temelji svoju legitimnost na tradiji odn. običajima. Primjer za takvu vrstu legitimnosti su otac u obitelji (''pater familias''), gradske starješine, crkveni vjerodostojnici i na kraju i sam kralj odn. vladar. Ova legitimnost je prihvaćena po principu "jer tako to mora biti".
<br />
'''Karizmatična vlast''' temelji svoju legitimnost na izvanrednim sposobnostima (moćima) svoga vođe odn. smatra se da je odabrani prorok koji je poslan na Zemlju da izvrši svoju misiju. Karakteristična obilježja za takvu vrstu vlasti su magijski rituali i obredi. Za vrijeme 20. st. javljaju se takve vlasti u nacističkoj Njemačkoj ([[Hitler]] = Führer) i Italiji ([[Benito Mussolini|Mussolini]] = Duce). Karakteristično je da su takvi ljudi uglavnom duhovne vođe ili proroci, te u 20. st. ih nazivamo diktatorima koji umjesto demokracije uvode totalitarni poredak.
<br />
Postoji i neka vrsta vlasti između tradicionalne i karizmatične, a karakteristična je za države Dalekog istoka kao Kinu ili Egipat (faraoni).
<br />
Karakteristično za karizmatičnu vlast jest da se ne može dugo održati na vlasti tj. nestabilna je jer često proizlazi iz kolektivne histerije, te uvijek nakon nje dolazi do insitucionalizacije vlasti odn. do
<br />
'''Racionalno-legalna vlast''' temelji svoju legitimnost na poštivanju općih pravila, zakona i ustava (načelo '''[[legalnost]]i'''). Nositelji vlasti na svoje položaje došli su putem propisanih pravila u zakonima, i zbog toga su legitimno prihvaćeni. Takva vlast je impersonalna.
| |||