Glazbene večeri u Sv. Donatu: razlika između inačica

'''Glazbene večeri u Sv. Donatu''' najstarija su i najuglednija [[zadar]]ska umjetnička manifestacija koja se održava od [[19601961.]] godine, a nastala je poticajem skupine Zadrana, zaljubljenika u kulturne i umjetničke vrijednosti zadarskog naslijeđa.

Inicijalna ideja potječe od dirigenta i osnivača manifestacije [[Pavle Dešpalj|Pavla Dešpalja]] i njegovih kolega i suradnika, tadašnjih profesora i predavatelja zadarske Glazbene škole: prof. Vilima Nakića, maestra pro. Khowacik ali i još nekoliko zaljubljenika u glazbu, koji su u to vrijeme bili osnovica zadarskoga glazbeno-odgojnoga kadra. Manifestacija nosi ime po najvažnijem zadarskom spomeniku - [[Crkva Sv. Donata|crkvi sv. Donata]], građevini koja je [[arhitektura|arhitekturom]] i [[akustika|akustikom]] dragocjena u svjetskim razmjerima. Zahvaljujući nastupima brojnih istaknutih glazbenih umjetnika iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Europa|Europe]] i svijeta, zadarski festival uživa visok ugled u svijetu i jedan je od najznačajnijih promotora hrvatske kulture. Večeri su duboko usađene u svijest građana Zadra i jedan od znakova njegove prepoznatljivosti te su nastavak njegove stoljetne kulturne i glazbene tradicije.

Prva su festivalska ljeta protekla u nastojanju da se s jedne strane u Zadar dovedu istaknuta imena svjetske i domaće glazbene umjetnosti, a s druge da se uz pomoć festivala osnaže vlastite, zadarske snage, koje bi ravnopravno mogle sudjelovati u programu. Veliki preokret dogodio se [[1975.]] koji je trajao sve do [[1990.]] godine. Programsko se težište sve intenzivnije i sustavnije oslanjalo na ranija stoljeća glazbe. Nakon dramatičnog prekida festivala 1991. zbog [[Domovinski rat|velikosrpskeDomovinskog agresijerata]] i još dramatičnijeg održavanja pod granatama 1992. i 1993., festival je s novim koncepcijskim ruhom obnovljen 1994. godine.