Inačica od 20. kolovoza 2021. u 07:43 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.822 edits Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 ← Starija izmjena		Inačica od 1. listopada 2021. u 01:05 uredi ukloni ovu izmjenu 92.33.152.87 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki Novija izmjena →
Redak 14: [[Makedonci]] u Makedoniji kojima pripadaju i [[Torbeši]]; [[Slovenci]] na sjeverozapadu, [[Slovenija]], područje [[Koruška (Austrija)\|Koruške]] u [[Austrija\|Austriji]] i [[Furlanija-Julijska krajina\|Furlanije-Julijske krajine]] u [[Italija\|Italiji]]; *[[Srbi]] u [[Srbija\|Srbiji]], velikim dijelovima [[~~Bosna~~Republika ~~i Hercegovina~~Srpska\|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora\|Crne Gore]], te dijelom u Hrvatskoj, na [[Kosovo\|Kosovu]], u Rumunjskoj, Mađarskoj, Albaniji, Grčkoj, Slovačkoj i Češkoj. Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici ([[Hrvati]], [[Slovenci]]). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani ([[Hrvati]] i [[Bošnjaci]]), pravoslavci ([[Srbi]]) i katolici ([[Hrvati]]). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.

Južni Slaveni: razlika između inačica