Razlika između inačica stranice »Mrkonjić Grad«

Dodana 22 bajta ,  prije 3 mjeseca
m
uklonjena promjena suradnika 87.247.136.127 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika InternetArchiveBot
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
m (uklonjena promjena suradnika 87.247.136.127 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika InternetArchiveBot)
Oznaka: brzo uklanjanje
[[Datoteka:Katolička crkva MG.jpg|mini|desno|250px|Katolička crkva]]
 
''U (bosanskoj) je Krajini, prije turske invazije stanovništvo bilo hrvatsko, odnosno katoličko. Prije turske invazije nije bilo u njoj pravoslavnog elementa. Da ga je bilo, spominjala bi se koja crkva ili manastir.'' ... ''Dio katoličkog stanovništva svojom voljom prešao je na islam, kako bi sačuvao živote i imovinu. Prijelaz na islam bio je najizraženiji koncem XVI. i u XVII. stoljeću, posebno u Pounju oko Bihaća i Cazina. Bilo je i prijelaza na pravoslavlje, osobito u vezi uvođenja reformiranoga kalendara Grgura XIII., godine [[1582.]] Na području Bosanske krajine takva je pojava zabilježena posebno na području između Banje Luke i Mrkonjić Grada.''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.biskupija-banjaluka.org/osnovnipodaci.htm |title=Banjalučka biskupija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20121214170337/http://www.biskupija-banjaluka.org/osnovnipodaci.htm |archive-date=14. prosinca 2012. |access-date=21. studenoga 2008. }}</ref>
 
Za ovu općinu se veže Prvo zasjedanje ''Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine'', koje je održano [[25. studenog]] [[1943.]] I danas postoji kuća-muzej u kojoj je održano zasjedanje. U znak sjećanja na ovaj događaj, 25. studenog se u jednom dijelu BiH obilježava kao ''Dan državnosti''.<ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,2970896,00.html Podjele o danu Državnosti BiH], Deutsche Welle</ref><ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,2971032,00.html Dan državnosti], Deutsche Welle </ref> U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] počinjeni su mnogobrojni zločini nad stanovništvom svih vjera, a mnogo ljudi je i aktivno učestvovalo u borbama. Neki su proglašeni narodnim herojima: [[Milja Đukanović]], [[Pavle Džever]], [[Akif Bešlić]] i dr. Tokom rata [[partizani|partizanske jedinice]] su grad oslobađale 39 puta, što je jedinstveno u cijeloj [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]].
12.002

uređivanja