Istarski albanski govor: razlika između inačica

'''Istarski albanski govor''', arhaični oblik [[Gegijski jezik |gegijskog narječja]] [[Albanski jezik |albanskog jezika]].<ref>{{cite web|url=http://www.albanology.com/pdfs/Kongresi_2011/Abstracts_2011.pdf|title=Analisi di alcuni manoscritti con testi e lessemi sull’ albanese dell’ Istria str. 15|last=Altimari|first=Francesco|year=2011|publisher=Ludwig Maximilian University of Munich|access-date=2 March 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120213194947/http://www.albanology.com/pdfs/Kongresi_2011/Abstracts_2011.pdf|archive-date=13 February 2012|url-status=dead}}{{ita oznaka}}</ref> , koji se govorio u [[Poreč|Poreču]] i okolici sve do prvih desetljeća 19. stoljeća, a originalno se koristio u području oko [[Bar (grad)|Bara]] , okolnom jugoistočnom dijelu Crne Gore, [[Skadar|Skadra]] i [[Malesija|Malesije]].<br>

Njega su od šesnaestog do sedamnaestog stoljeća u [[Istra|Istru]] donijeli albanski doseljenici, kada zbog depopulacije i propadanja gospodarstva uzrokovanih ratovima, bolestima i kužnim epidemijama, mletačke vlasti počinju provoditi kolonizaciju [[Istra|Istre]] stanovništvom podrijetlom s Balkana, nastavljajući tako stoljetna migracijska kretanja u Istri.<ref> [https://www.bib.irb.hr/231628 Bertoša, Miroslav: Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću (pristupljeno 30.09.21.)]</ref> Među novim stanovnicima bilo je mnogo [[Albanci|Albanaca]], nastanjenih uglavnom u okolici [[Poreč|Poreča]]a.<br>

Jedini sačuvani tekst iz tridesetih godina XIX. st., napisan na lokalnom albanskom jeziku, djelo je [[Petar Stanković |Petra Stankovića/Pietro Stancovich]], [[Barban|barbanskogbarban]]skog [[kanonik|kanonika]]a i istarskog [[polihistor|polihistora]]a, koji je uspio prepisati i sačuvati [[Izgubljeni sin|prispodobu o rasipnom sinu]] i kratak popis riječi na [[Gegijski jezik|gegijskom narječju]].