Zdeslav: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
mNema sažetka uređivanja
Redak 36:
| majka =
}}
'''Zdeslav''' ([[Latinski jezik|lat.]] '' Sedesclavus''<ref>Mužić, Ivan, Hrvtaska povijest devetoga stoljeća, str. 193.</ref>) je bio [[knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] od [[878.]] do [[879.]], a pripadao je rodu [[Trpimirovići|Trpimirovića]].
 
[[Mlečani|Mletački]] kroničar [[Ivan Đakon]] († iza 1018.) napisao je u ''[[Venetska kronika|Venetskoj kronici]]'' da je Zdeslav "iz roda Trpimirova" (''Tibimiri ex progenie''), odnosno da je Trpimirov sin i [[Muncimir]]ov stariji brat.
Knez Zdeslav se u doba [[Domagoj]]eve vlasti sklonio u [[Carigrad]] kako bi se spasio, a dvije godine nakon Domagojeve smrti dospijeva na prijestolje uz pomoć [[bizant]]skog cara [[Bazilije I. Makedonac|Bazilija I.]], tako postavši prvim [[hrvatski vladari|hrvatskim vladarom]] kojeg je [[Bizant]] postavio na prijestolje.
 
Knez Zdeslav se u doba [[Domagoj]]eve vlasti sklonio u [[Carigrad]] kako bi se spasio, a dvije godine nakon Domagojeve smrti dospijeva na prijestolje uz pomoć [[bizant]]skog cara [[Bazilije I. Makedonac|Bazilija I.]] (867.-886.), tako postavši prvim [[hrvatski vladari|hrvatskim vladarom]] kojeg je [[Bizant]] postavio na prijestolje.
Već [[879.]] papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] piše pismo naslovljeno: „Ljubljenom sinu Zdeslavu, slavnom banu Sklavina“ (''Dilecto filio Sedesclavo, glorioso comiti Sclavorum''). Čini se da je Zdeslav vladao u ovisnosti od Bizanta, a gradovi [[Tema Dalmacija|Teme Dalmacije]] su plaćali njemu porez koji su dotada plaćali Bizantu (samo je [[Dubrovnik]] plaćao danak [[Zahumlje|Zahumljanima]] i [[Travunja]]nima). Bilo je to i vrijeme crkvenoga raskola, dok je u carigradski patrijarh bio [[Focije]], pa je približavanje Bizantu značilo i udaljavanje od [[papa|pape]].
 
Već [[879.]] papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] piše pismo naslovljeno: „Ljubljenom sinu Zdeslavu, slavnom banu Sklavina“ (''Dilecto filio Sedesclavo, glorioso comiti Sclavorum'').<ref>Mužić, Ivan, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, str. 193.</ref> Čini se da je Zdeslav vladao u ovisnosti od Bizanta, a gradovi [[Tema Dalmacija|Teme Dalmacije]] su plaćali njemu porez koji su dotada plaćali Bizantu (samo je [[Dubrovnik]] plaćao danak [[Zahumlje|Zahumljanima]] i [[Travunja]]nima). Bilo je to i vrijeme crkvenoga raskola, dok je u carigradski patrijarh bio [[Focije]], pa je približavanje Bizantu značilo i udaljavanje od [[papa|pape]].
Vlast Zdeslavova prestaje već [[879.]], kad ga ubija [[Branimir]] i preuzima vlast.
 
Vlast Zdeslavova prestaje već [[879.]], kad ga ubija velikaš [[Branimir]], nepoznata roda, i preuzima vlast.
 
== Bilješke ==
{{izvori}}
 
==Projekti Wikimedije==
{{WProjekti
|wikizvor = Pismo pape Ivana VIII. knezu Zdeslavu
}}
==Literatura==
*Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'', Zagreb 1924.
*Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1975.
*Ivan Mužić, ''Hrvatska povijest devetoga stoljeća'', (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. {{ISBN|978-953-263-034-3}}; [http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest.pdf dostupno na Internetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190808024028/http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest.pdf |date=8. kolovoza 2019. }} {{pdf}}
 
==Projekti Wikimedije==
{{WProjekti
|wikizvor = Pismo pape Ivana VIII. knezu Zdeslavu
}}
 
<br>
{{s-start}}