Razlika između inačica stranice »Mihajlo Krešimir II.«

m
bez sažetka
m (Nije ista osoba.)
m
| vjera =
}}
'''Mihajlo Krešimir II.''', [[Hrvatska|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], vladao je od [[949.]] – [[969.]] godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa [[Zadar|Zadrom]]. Prema dosadašnjim saznanjima, prvi je hrvatski vladar koji je nosio i [[kršćanstvo|kršćansko ime]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40640 Mihajlo Krešimir II. - Hrvatska enciklopedija]</ref> Krešimirova žena [[Jelena Slavna]] († 976.) dala je sagraditi u [[Solin]]u dvije crkve. [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] služila je kao grobnica kraljeva, a [[crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]] kao krunidbena bazilika. Na tom mjestu pronađen je [[nadgrobni natpis kraljice Jelene]] u kojem se objašnjavaju [[rodoslovlje|rodoslovni]] odnosi između nje, Mihajla Krešimira II. i sina im Stjepana Držislava.
 
==Vladavina==
Nakon uspješnog kraljevanja [[Trpimir II.|Trpimira II.]] i [[Krešimir I.|Krešimira I.]], godine [[945.]] kraljem postaje [[Miroslav]] najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban [[Pribina]] izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'' navodi suvremenik ovih događanja, [[Konstantin VII. Porfirogenet]], [[Hrvatska]] je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, [[mornarica]] se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci [[Brač]], [[Hvar]] i [[Vis]] opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci [[Bizant]]u. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i Bosna, tada maleno područje oko izvora [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] (današnjeg [[Sarajevo|Sarajeva]]) kao i neka kneštva južne ([[Crvena Hrvatska|Crvene]]) Hrvatske koja se priključuju savezu pod srpskim velikim županom i bizantskim vazalom, [[Časlav Klonimirović|Časlavom Klonimirovićem]].
 
Na hrvatsko prijestolje godine 949. godine dolazi Mihajlo Krešimir II. koji je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. Da je Hrvatska ojačala na moru svjedoči bitka hrvatske mornarice i [[Arapi|arapskih]] gusara kod talijanskoga poluotoka [[Monte Gargano]] 969. god., gdje su Hrvati "stekli sjajnu pobjedu"<ref>[[Rudolf Horvat]], ''Povijest Hrvatske I.'', Zagreb, 1924.</ref>.
 
Da je ban Pribina zadržao znatnu moć za njegove vladavine vidi se po darovnici kralja Mihajla Krešimira II. kojom on daruje zemljište samostanu sv. Krševana u Zadru. I Konstantin Porfirogent spominje da tadašnji hrvatski ban drži vlast u tri županije: [[Gacka (župa)|Gacka]], [[Lika]] i [[Krbava]]<ref>Konstantin VII. Porfirogenet; »De administrando imperio«, caput 30.</ref>.
 
== Vanjske poveznice ==
 
* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40640 Mihajlo Krešimir II. - Hrvatska enciklopedija]
* [https://www.academia.edu/34212198/ZABORAVLJENE_CRKVE_KRALJICE_JELENE_Hrvatsko_slovo_11._kolovoza_2000._str._18 Ante Vranković: Zaboravljene crkve kraljice Jelene, recenzija knjige, Hrvatsko slovo, 11. kolovoza 2000., str. 18.]