Kapilarnost: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 78.3.210.165 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mmarre
Oznaka: brzo uklanjanje
primjet-primjer
Oznake: mobilni uređaj m.wiki vandalizam?
Redak 5:
[[datoteka:Capillary flow brick.jpg|mini|desno|250px|Primjer kapilarnog djelovanja [[voda|vode]] kod [[opeka|opeke]].]]
 
'''Kapilarnost''' je pojava podizanja ili spuštanja razine [[tekućina]] uz rub uskih cijevi ([[kapilara]]) uzrokovana silama [[adhezija|adhezije]] i [[kohezija|kohezije]]. U uskim [[cijev]]ima, gdje je površina tekućine velika prema obujmu ([[volumen]]u) tekućine, vrijednosti površinskih sila i [[gravitacija|gravitacije]] postaju usporedive i razina tekućine u cijevi može se podizati (kapilarna elevacija) ili spuštati (kapilarna depresija). Tekućina koja ''moči'' stijenke kapilare (adhezija veća od kohezije, na primjer [[voda]] u staklenoj posudi) podizat će se, a tekućina koja ''ne moči'' stijenke kapilare (kohezija veća od adhezije, na primjetprimjer [[živa]] u staklenoj posudi) spuštat će se. Objašnjenje kapilarnosti kao i [[matematika|matematičku]] teoriju oblika površine tekućine dali su u svojim radovima [[Thomas Young]] (1804.), [[Pierre-Simon Laplace]] (1806.), [[Carl Friedrich Gauss]] (1830.) i [[Siméon Denis Poisson]] (1831.). <ref> '''kapilarnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30305] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
[[Kapilara|Kapilare]] su vrlo tanke [[cijev|cjevčice]] koje, uronjene u [[tekućina|tekućinu]], pokazuju neke naročite pojave. Utaknemo li takvu kapilaru u vodu ili neku drugu tekućinu, vidjet ćemo da tu ne vrijedi zakon o [[Spojene posude|spojenim posudama]]. Tekućina ne stoji u kapilari u istoj razini kao u širokoj posudi već više ili niže. To je posljedica [[kohezija|kohezije]] ili [[adhezija|adhezije]]. Površina tekućine u kapilari zove se [[menisk]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''meniscus'' < [[Grčki jezik|grč]]. ''μηνίσϰος'': mali mjesec), koji može biti udubljen ([[konkavan]]) ili ispupčen ([[konveksan]]), što ovisi o tome da li je veća adhezija ili kohezija. Kohezija i adhezija daju [[rezultanta|rezultantu]] na koju se površina tekućine uvijek postavlja okomito. Ako je kohezija veća od adhezije, menisk je konveksan i tekućina ne moči stijenke posude, na primjer kod [[živa|žive]] u staklenoj kapilari gdje živa stoji niže nego u širokoj posudi. Ako je adhezija veća od kohezije, menisk je konkavan, tekućina moči stijenke posude, na primjer slučaj kod vode u staklenoj kapilari gdje [[voda]] stoji više nego u širokoj posudi. Ovo svojstvo tekućina da stoje u kapilarama više, odnosno niže nego u širokoj posudi naziva se kapilarnost. Na tome se osniva svojstvo na primjer fitilja da upija tekućinu. Svojstvo kapilarnosti omogućuje i [[vlaga|vlazi]] da se diže kroz stabljike [[biljka|biljke]]. Visina do koje se digne tekućina u kapilarnoj cijevi je to veća, što je cijev uža, a to manja što je cijev šira.