Razlika između inačica stranice »Mihajlo Krešimir II.«

sadržaj i slika
m
(sadržaj i slika)
{{Monarh
| ime = Mihajlo Krešimir II.
| opis = HrvatskoPrikaza kraljevstvokralja uMihajla jugoistočnojKrešimira EuropiII. okoiz 95018. god.stoljeća
| titula = [[Hrvatski kraljevi|Kralj Hrvatske]]
| vladavina = [[949.]] – oko [[969.]]
| krunidba =
| slika = [[DatotekaSlika:Croatian_kingdomMihajlo-kresimir-ii.pngjpg|250 px200px]]
| prethodnik = [[Miroslav]]
| nasljednik = [[Stjepan Držislav]]
 
[[Datoteka:Natpis na sarkofagu kraljice Jelene 976.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Natpis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve [[Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu|Gospe od otoka]] u [[Solin]]u.]]
Nakon uspješnog kraljevanja hrvatskih vladara [[Trpimir II.|Trpimira II.]] i [[Krešimir I.|Krešimira I.]], godine [[945.]] kraljem postaje [[Miroslav]] najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban [[Pribina]] izaziva unutarnje sukobe za prijestolje u korist mlađeg Mihajla Krešmira, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'' navodi suvremenik ovih događanja, [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantski car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]], [[Hrvatska]] je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, [[mornarica]] se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci [[Brač]], [[Hvar]] i [[Vis]] opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci [[Bizant]]u. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i Bosna, tada maleno područje oko izvora [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] (današnjeg [[Sarajevo|Sarajeva]]) kao i neka kneštva južne ([[Crvena Hrvatska|Crvene]]) Hrvatske koja se priključuju savezu pod srpskim velikim županom i bizantskim vazalom, [[Časlav Klonimirović|Časlavom Klonimirovićem]].
 
Na hrvatsko prijestolje godine 949. godine dolazi Mihajlo Krešimir II. koji je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. Da je Hrvatska ojačala na moru svjedoči bitka hrvatske mornarice i [[Arapi|arapskih]] gusara kod talijanskoga poluotoka [[Monte Gargano]] 969. god., gdje su Hrvati "stekli sjajnu pobjedu"<ref>[[Rudolf Horvat]], ''Povijest Hrvatske I.'', Zagreb, 1924.</ref>.
 
== Povijesni dokumenti ==
[[Datoteka:Croatian_kingdom.png|250 px|mini|Hrvatsko kraljevstvo u jugoistočnoj Europi oko 950. god.]]
U vrijeme dok je Hrvatsko Kraljevstvo imalo vladare narodne krvi postojale su povelje i kronike koje nisu sačuvane do danas, a u povijesnoj ih se znanosti zove [[Gesta regum chroatorum]]. Među njima se ističe ona koja se bavila baš ovim kraljem, ''Gesta Cresimiri maioris'', koju je spomenuo njegov praunuk, kralj [[Petar Krešimir IV.]] (1058.-1074.) u svojoj darovnici za Diklo kod [[Zadar|Zadra]] [[1062.]] ili [[1067.]] godine.<ref>[[Hrvatski leksikon]], A–G, članak Gesta regum Chroatorum, Zagreb, 1996., str. 381.</ref>
 
==Izvori==