Stjepan II., hrvatski kralj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sadržaj i slika |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 56:
Nakon svog neuspjeha da preuzme vlast u razdoblju nakon smrti [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]], Stjepan II. bio je prisiljen živjeti u [[samostan sv. Stjepana pod borovima|samostanu sv. Stjepana pod borovima]] u [[Split]]u (na poluotoku koji se danas i zove po tom samostanu, [[Sustipan]]; današnji gradski predjel).
Godine [[1066.]] Stjepan se spominje kao ''dux'' (knez, vojvoda, herceg) u darovnici njegova strica kralja Petra Krešimira IV. iz čega se zaključuje da je još tada bio dezignirani nasljednik svoga strica koji nije imao muških potomaka. Međutim, sredinom 60-ih godina [[11. stoljeće|11. stoljeća]], kraljev suvladar i nasljednik postaje moćni [[ban]] Dmitar Zvonimir, zbog čega se kraljević Stjepan oko [[1070.]] godine odrekao svjetovnih položaja i časti te povukao u samostan.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=58166 Stjepan II. - Hrvatska enciklopedija]</ref> Formalni razlog za život u samostanu postaje navodna bolest, tako da u svojoj darovnici iz [[1078.]] godine Stjepan piše:
{{Citat5|Ja Stjepan, nekad svijetli herceg Hrvata, shrvan teškom bolešću dozvah k sebi časne svećenike hrvatskoga kraljevstva da mi nađu lijeka za moje grijehe. Po njihovu savjetu pobrinuh se, te se dadoh prenijeti u samostan sv. Stjepana. Tu se odrekoh svih svojih časti i odabrah grobnicu, preporučivši se glavaru samostana da me spominje u svojim molitvama.|}}
| |||