Volkswagen: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Čišćenje u Kategorija:CS1 greške: datumi |
Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8.1 |
||
Redak 56:
Bez obzira na visoko [[lobiranje]] u korist jednog od postojećih projekata, uskoro je postalo očito da privatna [[industrija]] ne može prodavati automobile za samo 990 [[Reichsmarka|RM]]. Tako je Hitler odabrao sponzoriranje potpuno nove, državne tvornice koristeći dizajn Ferdinanda Porschea (s nekim svojim ograničenjima dizajna, uključujući motor na zračno hlađenje tako da ništa nije moglo zakočiti). Težnja je bila da obični Nijemci nabavljaju automobil u smislu šeme štednje ([[Njemački jezik|njem.]] ''Fünf Mark die Woche musst du sparen, willst du im eigenen Wagen fahren'' – "Pet Maraka tjedno moraš staviti na stranu, ako želite voziti svoj vlastiti automobil"), što je oko 336.000 ljudi eventualno platilo. Štednje ovih 336.000 ljudi [[Zapljena|konfiscirali]] su [[Sovjetski savez|Sovjeti]] 1945. godine, nakon [[Bitka za Berlin|pada Berlina]]. Ipak, čitav projekt bio je financijski nesiguran, a to su jedino [[korupcija]] i neuračunljivosti nacističkog režima omogućili.<ref>* {{Cite book |authorlink=Adam Tooze |first=Adam |last=Tooze |title=The Wages of Destruction: The Making and Breaking of the Nazi Economy |location=London |publisher=Allen Lane |year=2006 |isbn=978-0-7139-9566-4 |ref=harv |page=154}}</ref>{{Efn|Britanski povjesničar Adam Tooze bilježi: "Čak i da rat nije intervenirao, razvoj do 1939. jasno je stavio do znanja da je cjelokupan koncept ''narodnog auta'' bio katastrofalan neuspjeh." ''Tooze (2006.), str. 156''.}}
Prototipovi automobila nazvani "KdF-Wagen" (kratica za "Kraft durch Freude" – "snaga kroz užitak"), pojavili su se od 1936. naovamo (prvi automobili bili su proizvedeni u [[Stuttgart]]u). Auto je već imao svoj prepoznatljiv okrugli oblik sa zračno hlađenim, četverotaktnim, motorom na zadnji pogon. VW auto bio je samo jedan od više KdF (skr. ''snaga kroz užitak'') programa koji su uključivali stvari kao ture i izlete. Prefiks ''Volks-'' ("Narodni" odn. "narodno") nije samo primijenjen na automobile, nego i na druge proizvode u Njemačkoj; na primjer: "Volksempfänger" radio-prijemnik. Dana 28. svibnja 1937., ''Društvo za pripremu njemačkog narodnog auta'' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Gesellschaft zur Vorbereitung des Deutschen Volkswagens mbH''; ponekad skraćeno ''GeZuVor''<ref name="porsche-75">{{cite web |url=http://www.porsche.com/international/aboutporsche/pressreleases/archive2009/quarter2/?pool=international-de&id=16 Juni 2009 |title=Seventy-Five Years Ago: Porsche Receives the Order to Construct the Volkswagen |date=2009-06-16 |work=porsche.com |publisher=[[Porsche AG]] |accessdate=2010-01-22}}{{dead link|date=septembar 2012}}</ref>) uspostavljeno je od strane [[Njemačka fronta rada|Njemačke fronte rada]]. Kasnije, 16. rujna 1938. godine, preimenovano je u "Volkswagenwerk GmbH".<ref name="Odin, L.C. 2015">Odin, L.C. ''World in Motion 1939 - The whole of the year's automobile production''. Belvedere Publishing, 2015. ASIN: B00ZLN91ZG.</ref><ref>{{cite web |url=http://www.hillsideimports.com/vw-history/brief-history-volkswagen |title=A Brief History Of Volkswagen |work=hillsideimports.com |accessdate=2015-03-10 |archive-date=10. ožujka 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150310221809/http://www.hillsideimports.com/vw-history/brief-history-volkswagen |url-status=dead }}</ref>
=== 1945. – 1948.: Nejasna budućnost ===
Nakon Drugog svjetskog rata, VW je pod britanskom administracijom obnovljen.<ref name="britannica"/> Tvrtka duguje svoje poslijeratno postojanje najviše jednom čovjeku, časniku [[Britanska vojska|Britanske vojske]], bojniku [[Ivan Hirst|Ivanu Hirstu]]. U travnju 1945., Wolfsburg i razorenu tvornicu automobila, zauzeli su [[SAD|Amerikanci]] i naknadno je predali [[Britanci]]ma, unutar čijeg [[Saveznička okupacija Njemačke|okupiranog ozemlja]] su grad i tvornica zapali. Tvornice su postavljene pod kontrolu bojnika Hirsta. Isprva, plan je bio da se koristi za održavanje vojnih vozila, te eventualno demontira i transportira u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Pošto je bila korištena za vojnu proizvodnju i prema Hirstovim riječima bila "politička životinja", a ne komercijalni pothvat — što je tehnički obavezno za uništenje pod uvjetima [[Potsdamska konferencija|Potsdamske konferencije]] — oprema je u tom vremenu namjeravana biti spašena kao dio ratne reparacije. Hirst je obojio jedan od tvorničkih automobila u zeleno i demonstrirao ga uredu Britanske vojske. U nedostatku lakog transporta, u rujnu 1945. godine, Britanska vojska bila je nagovorena da naruči 20.000 vozila. Prvih nekoliko stotina automobila otišlo je osoblju iz okupacijskih snaga, te [[Njemačka pošta|njemačkoj pošti]].
Neki britanski vojnici dobili su dozvolu da uzmu svoje [[Volkswagen Buba|Bube]] i odvuku ih u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] nakon [[Demobilizacija|demobilizacije]], a jedna od prvih [[Volkswagen Buba|VW Buba]] uzeta na taj način (UK registarska oznaka: ''JLT 420'') i dalje je u posjedu Petera Colborne-Babera, sina izvornog šefa UK-ovog prvog službenog Volkswagen importera, Colborne Garagesa.<ref>{{cite web |url=http://www.hillsideimports.com/vw-history/the-first-demonstrator-of-the-volkswagen-beetle |title=Volkswagen Model 11 Beetle |work=hillsideimports.com |date=2014-02-20 |accessdate=2015-04-04 |archive-date=4. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150404000212/http://www.hillsideimports.com/vw-history/the-first-demonstrator-of-the-volkswagen-beetle |url-status=dead }}</ref>
U industrijskim planovima za Njemačku, postavljena su pravila koju je industriju Njemačka mogla zadržati u poslijeratnom razdoblju. Njemačka autoindustija postavljena je na maksimum od 10% proizvodnje broja automobila iz 1936. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/marshall/large/documents/index.php?pagenumber=10&documentid=22&documentdate=24. 3. 1947&studycollectionid=mp&nav=OK |title=Harry S. Truman – Library & Museum – Draft, The President's Economic Mission to Germany and Austria, Report March 3rd, 1947; OF 950B: Economic Mission as to Food...; Truman Papers |publisher=Trumanlibrary.org |accessdate=2020-04-21 |url-status=dead }}</ref> Od 1946. godine tvornice je proizvodila 1.000 automobila mjesečno, što je izvanredan podvig s obzirom na to da je i dalje bila u lošem stanju. Uslijed oštećenja krova i prozora, kiša je zaustavila proizvodnju i nova vozila su se našla na razmjeni za [[čelik]], potreban za više proizvodnje.
Auto i njegov grad izmijenili su svoja imena iz doba Drugog svjetskog rata u "Volkswagen" i "[[Wolfsburg]]" respektivno, a proizvodnja se povećavala. Bilo je i dalje nejasno što će postati od Volkswagenove tvornice. Ponuđena je predstavnicima američkih, australskih, britanskih i francuskih motornih industrija. Famozno, svi su odbili. Nakon inspekcije pogona, William Rootes, šef britanske Rootes grupe, rekao je Hirstu da bi projekt mogao propasti za dvije godine, te da je auto ''"prilično neatraktivan za prosječnog kupca vozila, preružan i prebučan... Ako misliš da ćeš praviti automobile u ovom mjestu, veliki si glupan, mladi čovječe"''.<ref>[https://books.google.hr/books?id=J_ITtvSqSSUC&pg=PA15&lpg=PA15&dq=rootes+to+hirst&source=bl&ots=r2tWEnmKSx&sig=ACfU3U37VqX1k95doahodK6yza1pcd0A3Q&hl=hr&sa=X#v=onepage&q=rootes%20to%20hirst&f=false Car Wars: Fifty Years of Greed, Treachery, & Skulduggery in the Global marketplace], str. 15, books.google.hr, pristupljeno 21. travnja 2020.</ref> Službeni iskaz je bio: ''"Praviti automobile komercijalno bilo bi u potpunosti neekonomski podvig"''.<ref>Anders Ditlev Clausager (18. 3. 2000). [http://www.guardian.co.uk/news/2000/mar/18/guardianobituaries Obituaries – Ivan Hirst] [[The Guardian]](UK).</ref> U ironičnoj igri sudbine, Volkswagen će proizvoditi lokalno izgrađenu verziju Rootesa, "[[Hillman Avenger]]", u Argentini 1980., dugo nakon što je Rootes otišao u stečaj u rukama tvrtke [[Chrysler]] 1978. godine — VW Buba će nadživjeti Hillman Avengera preko 30 godina.
Redak 588:
Volkswagen je prvi put implementirao svojih ''sedam okolišnih ciljeva'' u tehničkom razvoju iz 1996. godine. Plan sadrži teme koje uključuju zaštitu klime, konzerviranje [[resurs]]a, kao i brigu o zdravlju, kroz ciljeve kao što su smanjenje emisija "staklenog vrta" i sagorijevanja goriva, dopuštajući korištenje alternativnih goriva, te izbjegavanje korištenja štetnih materijala.<ref name=Volkswagen_Environment>{{cite web |url=http://www.volkswagen.com/vwcms/master_public/virtualmaster/en2/unternehmen/mobility_and_sustainability0/management___daten/management_und_verantwortung/Umweltziele.html |title=Volkswagen Environmental |author=Volkswagen |publisher=Volkswagen |date=2010-12-12 |accessdate=2020-04-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110226110727/http://www.volkswagen.com/vwcms/master_public/virtualmaster/en2/unternehmen/mobility_and_sustainability0/management___daten/management_und_verantwortung/Umweltziele.html |archivedate=2011-02-26 |url-status=dead}}</ref> Prvobitni golovi iz 1996. godine bili su nakon toga izmijenjeni u 2002. i 2007. godini. Volkswagen je bio prvi proizvođač automobila koji je prihvatio normu ISO 14000, kojom se utvrđuju zahtjevi za sustav upravljanja okolišem, tijekom svoje faze izrade i bio je ponovo certificiran pod normom u rujnu 2005. godine. Tijekom 2011., ekološka organizacija [[Greenpeace]] počela je kritizirati Volkswagenovu opoziciju zakonodavstvu tražeći jače kontrole u vezi s emisijama [[Ugljikov(IV) oksid|CO<sub>2</sub>]] i efikasnosti energije, te je reklamna kampanja pokrenuta s parodijom nedavnih serija VW-ovih ''[[Star Wars]]'' reklama.<ref name=Volkswagen_Environment /><ref>{{cite web |url=http://vwdarkside.com |title=Volkswagen. The Dark Side. |publisher=Greenpeace |date=2012-03-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120804163538/http://www.vwdarkside.com/ |archivedate=2012-08-04 |url-status=dead}}</ref>
Godine 2013., Volkswagen XL1 postaje najefikasniji proizvedeni automobil u svijetu, s tvrđenom kombinacijom potrošnje goriva od 0,9 [[litra]]/100 km (261 mpg).<ref>{{cite web |title=The most fuel efficient car in the world: Volkswagen XL1 does 300 MILES to the gallon (and it looks cool too) |url=http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2540618/The-fuel-efficient-car-world-Volkswagen-XL1-does-300-MILES-gallon-looks-cool-too.html |website=Daily Mail |accessdate=2020-04-24 |date=2014-01-16}}</ref> Stil vožnje ima veliki utjecaj na ovaj rezultat - "obična" vožnja proizvodi kilometražu od 120 mpg ranga (1,96 litara/100 km).<ref>{{cite web |url=http://www.automobilemag.com/reviews/driven/1307_2014_volkswagen_xl1/ |title=2014 Volkswagen XL1 First Drive |date=2015-05-20 |work=Automobile |accessdate=2020-04-24 |archive-date=23. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923190829/http://www.automobilemag.com/reviews/driven/1307_2014_volkswagen_xl1/ |url-status=dead }}</ref>
== Nagrade ==
| |||