Stjepan II., hrvatski kralj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 50:
}}
[[Datoteka:Darovnica Stjepana II., 1089.jpg|thumb|240px|Povelja kojom kralj Stjepan II. potvrđuje darovnicu svog prethodnika Dmitra Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lužanima]]
'''Stjepan II.''' († [[
== Životopis ==
Redak 63:
Stjepan II. nazivao se kao i veći broj svojih prethodnika "Božjom milošću kralj Hrvata i Dalmatinaca". Oko njega se okupilo visoko svećenstvo i velika većina hrvatskih velikaša i plemića, što dokazuje da je gotovo cijela hrvatska država bila u njegovoj vlasti. Ipak, kraljevska vlast je slabila te se od Stjepanove vlasti odmetnuo neretvanski vladar [[Slavac, hrvatski kralj|Slavac]] koji je želio uzurpirati vlast i preuzeti hrvatsku krunu te je samostalno zavladao područjem istočno od [[Žrnovnica (rijeka)|rijeke Žrnovnice]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=58166 Stjepan II. - Hrvatska enciklopedija]</ref> Kralj Stjepan II. vladao je manje od dvije godine tijekom kojih vanjskopolitički protivnici nisu stvarali probleme očekujući smrt staroga kralja bez djece. Plemstvo je vjerojatno i očekivalo da Stjepan za života imenuje nasljednika, što se, na štetu Hrvatske nije dogodilo.
Budući da pitanje svoga nasljednika nije riješio tijekom života, nakon njegove smrti započeo je [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.|rat za hrvatsku krunu]]. Zvonimirova udovica [[Jelena Lijepa]], koja se smatrala jedinom zakonitom baštinicom hrvatskog prijestolja, pozvala je svoga brata, [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarskog kralja]] [[Ladislav I. Sveti|
== Bilješke ==
|