Razlika između inačica stranice »Dmitar Zvonimir«

Dodano 18 bajtova ,  prije 3 mjeseca
m
O Zvonimirovu podrijetlu ne zna se gotovo ništa. Najvjerojatnije je bio potomak kralja [[Svetoslav Suronja|Svetoslava Suronje]], dakle rođak kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] ([[1058.]] – [[1074.]]), iako ima [[povjesničar]]a koji smatraju da nije bio [[Trpimirovići|Trpimirović]] nego pripadnik nekog od uglednih hrvatskih rodova odnosno plemena.<ref>[[Neven Budak]]: ''Prva stoljeća Hrvatske'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994, str. 111–113. To ne isključuje ni Goldstein; [[Ivo Goldstein]]: ''Hrvatski rani srednji vijek'', Novi Liber : Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1995., str. 401.</ref> Jedino je poznato iz jedne sudske presude iz [[Šibenik]]a godine [[1078.]], da se Zvonimirov [[Avunkulat|ujak]] zvao Streza.<ref>[[Znameniti i zaslužni Hrvati]]: te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925, str. X., Odbor za izdanje knjige "Zaslužni i znamenti Hrvati 925–1925.", [[Emilije Laszowski]], Zagreb 1925.</ref>
 
Zvonimir se u izvorima prvi put spominje godine [[1070.]] kao [[ban]] i suvladar kralja Petra Krešimira IV. Pretpostavlja se da je prvobitno vladao [[Slavonija|Slavonijom]] koju je, nepoznato je točno kada, dobio od mađarskih [[Arpadovići|Arpadovića]]. Veliki dio Slavonije bio je do toga doba pod njihovom vlašću (osvojio ju je ugarski kralj [[Stjepan I. Sveti]] oko [[1027.]] otevši je [[Krešimir III.|Krešimiru III.]]). Zvonimir je bio u rodbinskim odnosima s Arpadovićima preko svoje žene [[Jelena Lijepa|Jelene Lijepe]] koja je bila kći ugarskoga kralja [[Bela I.|Bele I.]] ([[1060.]] – 1063.) i sestra [[Ladislav I. Sveti|Ladislava I.]]) ([[1077.]] – [[1095.]]), te su mu oni prepustili u vlast to područje (najvjerojatnije sjeverozapadnu Hrvatsku, točnije krajeve između [[Drava|Drave]] i [[Kupa|Kupe]]). Povjesničar [[Ivo Goldstein]] pretpostavlja da se Zvonimirova vlast možda protezala čak i do [[Srijem]]a.<ref>Golstein, str. 390.</ref> Zvonimir je od rodbinskog odnosa s Arpadovićima imao višestruke koristi (ali oni još i više, jer su upravo na temelju Zvonimirova braka s pripadnicom dinastije Arpadovića Jelenom, nakon njegove smrti pretendirali i na kraju stekli hrvatsku krunu). Negdje poslije godine [[1067.]] zamolio je ban Zvonimir, kako stoji u izvorima, ugarskog kralja [[SolomonSalomon, Arpadovićugarski kralj|Salomona]] (1063.-1074.) i vojvodu Gejzu da mu pomognu istjerati istarsko-kranjskog vojvodu [[Ulrik II.|Ulrika II.]] s područja tzv. Marke Dalmatinske (područja [[Kvarner]]a, [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] i dijela [[Istra|Istre]], od današnje [[Rijeka|Rijeke]] do [[Labin]]a) koji je to područje osvojio oko [[1064.]] godine. Oni su to i učinili, a zauzvrat od njega dobili darove te je Zvonimir tako zavladao i tim područjem.
 
Sve to zasigurno je itekako utjecalo na kralja Petra Krešimira da [[1070.]] godine Zvonimira uzme za svoga suvladara i [[prijestolonasljednik]]a (kao takav se od te godine i spominje u izvorima zajedno s Petrom Krešimirom) što se u hrvatskoj historiografiji također tumači i kao ponovno sjedinjenje Slavonije s Hrvatskom koja je tako ponovo postala ujedinjena i moćna. Dotadašnji Krešimirov prijestolonasljednik njegov nećak, [[Stjepan II., hrvatski kralj|vojvoda Stjepan]] skinut je s tog položaja i zatvoren u [[samostan sv. Stjepana pod borovima]] u [[Split]]u.<ref>Budak, str. 116.; Goldstein, str. 390–391.; [[Stjepan Antoljak]]: ''Pregled hrvatske povijesti'', Laus-Orbis, Split, 1994., str. 49.</ref>