Država (Platon): razlika između inačica

Po misliteljima stare Grčke, čovjek je društveno i političko biće ('''zoon politikon''') - kako ga je [[Aristotel]] definirao. Svatko je obvezan sudjelovati u političkome životu svoga grada. Državna vlast se u ono vrijeme definirala kao '''javna vlast''' u ''polisima'' u kojoj su sudjelovali svi slobodni građani. Vlast je u ono vrijeme imala i aparat prisile kojim je štitila pravni poredak. Vlast je bila ograničena ustavom. Za razliku od javne vlasti postojala je i tzv. '''vlast u domaćinstvu''' odn. ''oikos''. Ovdje vlast ima ''pater familias'', te postoje odnosi muškarac-žena, otac-dijete i '''gospodar-rob'''. Naime, u prva dva odnosa ''pater familias'' vlada nad djetetom i ženom zbog njihove dobrobiti. Robom vlada radi dobrobiti domaćinstva tzv. ekonomije domaćinstva, njime vlada despotski - što znači da rob nema ni socijalne, ni ekonomske, ni političke slobode, odn. on je usko vezan za svojeg gospodara.

 

 

Temelj njegove ideje o idealnoj državi jest ideja '''pravednosti'''. To je nešto sličnoj [[legitimnost]]i u današnje vrijeme, no zapravo je riječ o pravednoj raspodijeli rada prema sposobnostima svakoga čovjeka. Na to su se ugledali i marksistički filozofi kao [[Karl Marx]] ili [[Friedrich Engels]]. Tako svatko treba raditi ono za što je sposoban. Tako postoje dijelovi države, kao i kod čovjeka dijelovi tijela: '''glava (umni dio)''', '''prsa (voljni dio)''' i trbuh (požudni dio), što je Platon rasporedio prema dolje navedenim klasama. Tako bi umni dio čovjeka trebao voditi ostala dva, tako je isto i u državi, gdje će umni dio države voditi ostala dva.