Ribonukleinska kiselina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Nema sažetka uređivanja
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Redak 1:
[[datoteka:pre-mRNA-1ysv-tubes.png|thumb|right|Pregib u obliku ukosnice u molekuli pre-mRNA. Istaknute su [[nukleobaza|nukleobaze]] (zeleno) i riboza-fosfatna okosnica (plavo). Primijetite da je riječ o jednolančanoj RNA koja se presavija i međusobno povezuje.]]pa kaze ZATO STO SAM TI ... STA ? VEROVALA SLEPO,VOLELA SAM TE,LAGAO SI,LEPO
Seks zdravlje pravoslavlje
 
<3
'''Ribonukleinska kiselina''' (simbol '''RNA'''), biološki važan tip molekula koji se sastoji od dugih kovalentno vezanih jedinica nukleotida. Svaki se nukleotid sastoji od [[dušična baza|dušične baze]], šećera riboze ([[pentoza|pentoze]]) i [[fosfati|fosfatne skupine]]. RNA je veoma slična DNA, ali se od nje razlikuje u nekoliko važnih strukturnih detalja. RNA u stanicama sastoji se od jednog lanca dok je [[deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] dvolančana (dvostruka uzvojnica); dok nukleotide RNA čine riboza i [[uracil]], DNA se sastoji od deoksiriboze i [[timin]]a.
 
RNA nastaje transkripcijom DNA s pomoću enzimâ koji se nazivaju polimeraze RNA, a dalje se procesira preko drugih enzima. Uloga je RNA u sintezi bjelančevina nezamjenjiva. U tom procesu vrsta RNA koja se naziva [[transferna RNK|transportna RNA]] (tRNA) prenosi informacije sadržane u vidu aminokiselina s DNA na strukture koje se nazivaju [[ribosomi]]. Ovi ribosomi su načinjeni od bjelančevina i ribosomske RNA, koji zajedno formiraju molekularni stroj za čitanje prijenosne RNA i prevođenje informacije koje ona prenosi u bjelančevine. Postoji mnogo vrsta RNA s različitim ulogama: od određenih reguliranja ekspresije pojedinog [[gen]]a do sačinjavanja [[genom]]a većine [[virusi|virusa]].