Franc (Franjo) Žužek: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
Uhu, šovinistička propaganda, srećom našao sam super izvore pa uredim ovaj članak bolje |
||
Redak 1:
'''Franc Žužek''', zbog dugog boravka u Hrvatskoj poznat i kao '''Franjo''', (Marolče kod [[Ljubljana|Ljubljane]], [[21. studenog|21. studenoga]] [[1889.]] – [[Novo Mesto]], [[18. veljače]] [[1965.]]), slovenski svećenik. Službovao je u Hrvatskoj [[1924.]]–[[1955.]], župnik u [[Glina (grad)|Glini]] [[1924.]]–[[1955.]]
== Kratki životopis ==
Svećenik je postao [[1912.]] Četiri godine je služio u [[Istra|Istri]]. Talijanski [[Fašizam|fašistički]] režim protjerao ga je [[1924.]] Kao izbjeglica dolazi na područje Zagrebačke nadbiskupije. Do [[1927.]] obavljao je dužnost upravitelja župe Maja u [[Glina (grad)|Glinskom]] dekanatu. Tada je postao župnikom i dekanom u Glini.
Line 12 ⟶ 9:
Godine [[1955.]] vratio se u Sloveniju. Preuzeo je upravu župe Soteska kod [[Novo Mesto|Novog Mesta]] i tamo služio do smrti.
== Drugi Svjetski Rat ==
Za svoje svećeničko i humano ponašanje prema pravoslavcima u [[Glina (grad)|Glini]] i okolici u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dobio je pismeno priznanje od pravoslavnog episkopa Simeona Zlokovića iz Karlovca [[24. kolovoza]] [[1953.]] Kod posvete nove pravoslavne crkve u Glini, [[21. rujna]] [[1963.]], Žužek je među uzvanicima imao počasno mjesto. Nakon njegove smrti, pismeno saučešće poslali su Skupština općine Glina, prota Nikola Diklić iz Gline i pravoslavni episkop Simeon Zloković iz Karlovca. Na Kordunu i Baniji su se povodom njegove smrti oglasila zvona kako na katoličkim, tako i na pravoslavnim crkvama.
▲O Žužeku se u hrvatskoj i slovenskoj [[historiografija|historiografiji]] i publicistici više puta pisalo s velikim uvažavanjem. [[Ćiril Petešić]] mu posvećuje jedno poglavlje u svojoj knjizi ''[[Katolićko svećenstvo u NOB-u (Petešić)|Katoličko svećenstvo u NOB-u]]'', tiskanoj [[1982.]] On navodi, između ostalog, da u zborniku ''Sisak i Banija u revolucionarnom radničkom pokretu i ustanku 1941.'', objavljenom [[1974.]], petorica suradnika pišu o Žužeku s mnogo simpatija i vrlo pohvalno. ''(Petešić, str. 90)''
▲U srpskoj šovinističkoj propagandi, osobito 1980-ih godina, pojavljivale su se optužbe da snosi dio krivice za ustaške zločine, pa čak i da je u njima sudjelovao; osobito za poznata ubojstva u Glini i okolici, djelomično po nekim svjedočenjima obavljena u pravoslavnoj crkvi, krajem srpnja i početkom kolovoza [[1941.]]
Tako [[Viktor Novak]]u svojoj knjizi-optužbi protiv Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj ''Magnum crimen'' iz [[1948.]] (reprint objavljen u Beogradu [[1986.]] piše: »Za pokolje snosi dio dogovornosti i župnik Franjo Žužek«. Još dalje je otišao [[Veljko Đ. Đurić]] u knjizi ''Ustaše i pravoslavlje'', tiskanoj [[1989.]] u Beogradu: on izravno optužuje Žužeka da je bio »sudionik pokolja«. ''(Vuković, 9. nastavak, 5. studenoga 2006.)'' ▼
▲Tako [[Viktor Novak]]u svojoj knjizi-optužbi protiv Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj ''Magnum crimen'' iz [[1948.]] (reprint objavljen u Beogradu [[1986.]] piše: »Za pokolje snosi dio dogovornosti i župnik Franjo Žužek«. Još dalje je otišao [[Veljko Đ. Đurić]] u knjizi ''Ustaše i pravoslavlje'', tiskanoj [[1989.]] u Beogradu: on izravno optužuje Žužeka da je bio »sudionik pokolja«. ''(Vuković, 9. nastavak, 5. studenoga 2006.)''
=== Ustaški pokolji u Glini ===
Žužek je jedan od rijetkih neposrednih svjedoka tadašnjih ustaških pokolja. ''Pogledajte članak [[Pokolj u glinskoj crkvi]].'' Po njegovom svjedočenju, međutim, pokolj se nije dogodio u samoj crkvi. On navodi da je [[29. srpnja]] [[1941.]] crkva bila puna zatočenih muškaraca, po njegovoj procjeni bilo ih oko 700. Odvedeni su na dva druga mjesta i tamo pobijeni. U crkvi su kasnije ubijena tri muškarca, koji su se bili sakrili u toranj i kasnije otkriveni. O tome je Žužek svjedočio u izjavi Okružnoj komisiji za ratne zločine Okružnog narodnog odbora Banije u listopadu 1944. Njegov nasljednik na mjestu župnika u Glini, Franjo Jurak, svjedočio je [[1990.]] da mu je Žužek više puta o tome pričao. ''(Vuković, 8. nastavak, [[29. listopada]] [[2006.]])'' Po nekim drugim svjedočenjima, ljudi su na taj način krajem srpnja i početkom kolovoza više puta bili zatvarani u crkvi, a bar jednom u njoj i pobijeni. Crkva je kasnije srušena.
=== Rušenje pravoslavne crkve u Glini ===
U svojem ''Izvješću br. 33'', objavljenom u ''[[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]u'' [[6. lipnja]] [[1945.]], [[Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača]] navodi da je njemački zapovjednik Openheim u Glini »predlagao da se crkva pretvori u kino ili u neku drugu javnu ustanovu, ali je župnik Žužek bio mišljenja da crkva nije više za uporabu i da je treba srušiti«. Na osnovu toga srpski propagandistički povjesničar [[Milan Bulajić]] piše u svojoj knjizi iz [[1986.]] da je crkva »srušena na prijedlog katoličkog župnika Franca Žužeka«. Vuković se slaže sa Bulajićem, da ova rečenica u izvještaju Komisije znači optužbu, tj. tvrdnju »kako je čak i tamošnji njemački zapovjednik Openheim bio od njega razumniji i tolerantniji.« ''(Vuković, 9. nastavka, 5. studenoga 2006.)
Line 41 ⟶ 26:
== Literatura ==
*[[Ćiril Petešić|Petešić, Ćiril]]: ''Katoličko svećenstvo u NOB-u 1941–1945'', Zagreb: Vjesnikova press agencija i ČGP Delo, 1982. (str. 89–94)
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici|Žužek, Franjo]]
| |||