Razlika između inačica stranice »Alojzije Stepinac«

Nema promjene veličine ,  prije 7 mjeseci
m
bez sažetka
mNo edit summary
mNo edit summary
Djelovanje nadbiskupa Stepinca tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] predmet je rasprava u [[Historiografija|historiografiji]] i [[Publicistika|publicistici]]. Pobornici Stepinca navode da je pomagao progonjene i patnike. Zbrinuo je više stotina prognanih slovenskih svećenika te veliki broj bolesne i gladne djece.<ref>Horvat, Vladimir: Kardinal Alojzije Stepinac, mučenik za ljudska prava, Meridijani, Zagreb-Samobor, Krašić 2008.</ref> Prosvjedovao je protiv progona [[Židovi|Židova]] i Srba i provedbe rasnih zakona, te spasio brojne Židove i Srbe.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/kako-je-stepinac-spasavao-srbe-samo-1943.-godine-spasio-je-7000-srpske-sirocadi-s-kozare-i-3000-djece-partizana/174592/ |title=KAKO JE STEPINAC SPAŠAVAO SRBE Samo 1943. godine spasio je 7000 srpske siročadi s Kozare i 3000 djece partizana |author=prezentacija knjige mons. Jurja Batelje |date=2015-10-11 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2019-02-15}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zagrebacki-poduzetnik-zidovskog-porijekla-stepinac-je-mojem-ocu-spasio-zivot-1274807 |title=Zagrebački poduzetnik židovskog porijekla: Stepinac je mojem ocu spasio život |author=Darko Pavičić |date=2019-10-08 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-02-15}}</ref> U govoru ispred [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] [[31. listopada]] [[1943.]] godine osudio je [[rasizam|rasnu]], nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu vrstu [[diskriminacija|diskriminacije]], zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela. Kritičari pak navode da je Stepinac odmah postao odlučni pristaša [[Sile Osovine|osovinski]]-stvorene [[NDH]],<ref name=":3">{{Citiranje knjige |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration |first=Jozo |last=Tomasevich |date=Listopad 2002. |url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&newbks=0&hl=en |language=en |pages=554 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-7924-1}}</ref> te da se isprva nije protivio rasnim zakonima, niti slanju Židova u NDH sabirne logore, već je samo tražio da se to vrši na »humanije« načine.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}}<ref name=":13">Hrvoje Klasić, op. cit.</ref> Također navode da se saglasio s planovima za protjerivanje Srba iz NDH <ref name=":13" /> i nasilnim vjerskim prijelazima.{{sfn|Tomasevich|2001|p=539}} Pored toga pišu da je prekasno javno progovorio protiv [[Ustaše|ustaških]] zločina, nakon što su obavili veći dio genocida, te da nikada nije javno prosvjedovao o zločinima protiv Srba i [[SPC]], najbrojnijim žrtvama ustaša,{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}}<ref name=":3" /> kao i da je sve do kraja rata javno podržavao NDH vlasti koje su vršile te zločine.<ref>{{Citiranje knjige |title=Croatia Under Ante Pavelic: America, the Ustase and Croatian Genocide |first=Robert |last=McCormick |date=2014-09-30 |url=https://books.google.com/books?id=c-t7BAAAQBAJ&newbks=0&hl=en&source=newbks_fb |language=en |pages=83 |publisher=Bloomsbury Academic |isbn=978-1-78076-712-3}}</ref>{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}}
 
Nakon dolaska [[KPJ|komunista]] na vlast odbio je odvajanje Katoličke Crkve u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[Vatikan]]a. Od komunističkog režima [[11. listopada]] [[1946.]] godine osuđen je [[namještenim sudskim postupkom|Namješteni sudski postupak|namještenim sudskim postupkom]] na 16 godina [[zatvor]]a i prisilnog rada prema optužnici za suradnju s okupatorom, sudjelovanja u nasilnim „prekrštavanjima“ građana pravoslavne vjeroispovijesti, obnašanja dužnosti vojnoga vikara, sudjelovanja u rušenju novouspostavljenoga poretka te odgovornosti za rad čitavoga katoličkoga klera u Hrvatskoj i Jugoslaviji za vrijeme rata.<ref> Andreić, Dominik, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=339372 OKOLNOSTI SUDENJA ZAGREBAČKOM NADBISKUPU ALOJZIJU STEPINCU, ANALIZA SUDSKOGA SPISA I PRAVNE ODRŽIVOSTI PRESUDE], [[Obnova (časopis)|''Časopis za kulturu, društvo i politiku Obnova'']] 12 (1): 91-112. </ref> Pet godina proveo je u zatvoru u [[Lepoglava|Lepoglavi]], a od kraja [[1951.]] pa sve do svoje smrti godine nalazi se u kućnom pritvoru u Krašiću. Hrvatsko pravosuđe 2016. godine presudu u cijelosti poništava.
 
Stepinac je umro je [[10. veljače]] [[1960.]] godine na glasu svetosti primivši [[Sakrament|svete sakramente]]. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnicama dnevnih [[novine|novina]] širom svijeta, a [[misa]] zadušnica služila se u [[Rim]]u, [[Montreal]]u, [[New York]]u, [[Chicago|Chicagu]], [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] i drugim svjetskim gradovima. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštva vjernika. [[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] proglasio ga je blaženim [[3. listopada]] [[1998.]] godine u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]].