Obznana: razlika između inačica

Kada se piše '''Obznana''', sa velikim slovom, misli se na tako naslovljen dekret vlade [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] od 30. prosinca 1920, kojim su sužena razna demokratska prava građana »u nužnoj obrani države«. Produljenje tog propisa bio je [[Zakon o zaštiti države]] 4. kolovoza 1921.

 

 

Obznana je bila uperena prvenstveno protiv [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (Do lipnja 1920. nosila je ime [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista]]) koja je u to doba, na valu revolucionarnog raspoloženja potaknutog patnjama tijekom rata (kada je nastao [[zeleni kadar]]), poslijeratnim izrabljivanjem, terorom i korupcijom u novostvorenoj državi, te nadama koje je pobudila [[Oktobarska revolucija]], postigla velike uspjehe na općinskim izborima u proljeće 1920. i na izborima za Ustavotvornu skupštinu rujna te godine, kada sa 58 osvojenih mandata postaje treća stranka po snazi.

Komunistička je partija stavljena van zakona, njihovim je parlamentarnim zastupnicima onemogućen rad (kasnije su njihovi mandati poništeni), svaka komunistička propaganda biva zabranjena. Zaplijenjena je sva imovina partije i zatvoreni svi partijski i sindikalni domovi. Svako zalaganje za radnička prava kroz sindikate, štrajkove isl. moglo je biti proglašeno za "komunističku propagandu", a mjere policijskog terora široko su primjenjivane protiv protivnika režima, u interesu samog kralja i istaknutih pojedinaca. Svatko tko bi protiv državnog nasilja prosvjedovao mogao je i sam biti uhićen kao onaj koji ugrožava »mir i spokojstvo Države«. Ukupno je bilo uhićeno oko 10.000 ljudi.

 

 

Ustavotvorna skupština, u kojoj prevladavaju zastupnici "buržujskih" stranaka koji se i sami plaše revolucionarnog raspoloženja masa, odobrila je ovu vladinu odluku. Manje grupe komunista okrenule su se individualnom teroru, pa je 21. srpnja 1921. u Delnicama u atentatu ubijen i ministar unutrašnjih poslova [[Milorad Drašković]], tvorac ''Obznane''. To je dovelo do proglašenja ''Zakona o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi'' (redovno nazivan kraće: ''Zakon o zaštiti države'') 4. kolovoza 1921. Atentator, komunist [[Alija Alijagić]], osuđen je na smrt i pogubljen. Odredbe ''Obznane'' pretvorene su sada u trajni zakon i još pooštrene.

[[Opća enciklopedija JLZ]], u doba kada su komunisti na vlasti, prikazuje to ovako: »Obznana je nanijela težak udarac daljnjem razvoju KPJ, koja ni organizacijski ni politički nije još bila pripremljena za prelaženje na ilegalan rad, ali je znatno pridonijela čišćenju partije od oportunističkih socijal-demokratskih elemenata«. Ideološkim riječnikom iskazana je činjenica: većina članova razočarala se i pasivizirala, a manji broj tvrdokornih, među kojima je bio i [[Josip Broz Tito]], odlučili su se za nastavak rada u ilegali.

 

 

Krajem [[1924]], ''Zakon o zaštiti države'' bio je primjenjen i na [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|Hrvatsku republikansku seljačku stranku]], zbog toga što je [[Stjepan Radić]] prilikom posjete Moskvi upisao stranku u '''Seljačku internacionalu''' koju su organizirali boljševici. Radić biva uhićen i nakon dva mjeseca u zatvoru pravi drastičan zaokret u politici stranke: pristaje na odricanje od republikanizma (stranka mijenja ime u ''Hrvatska seljačka stranka'', HSS), priznaje monarhiju i Vidovdanski ustav. Tako je stranka ponovo legalizirana, a Radić čak postao član Vlade.

 

 

**Dedijer, Vladimir: ''Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita'', Zagreb: Mladost i Spektar, Rijeka: Liburnija, 1980.