Inačica od 8. listopada 2021. u 17:48 uredi 95.168.116.132 (razgovor) Razmak izmedu rjeci i dodan predznak Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 12. listopada 2021. u 18:57 uredi ukloni ovu izmjenu Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits par sitnica Novija izmjena →
Redak 18: == Izborna i nasljedna monarhija == [[Izborna monarhija]] (sa često ograničenim brojem kandidata i izbornog područja) se čini starijim oblikom od [[nasljedna monarhija\|nasljedne monarhije]] koja je uspjela smanjiti opasnost građanskog rata kod utvrđivanja nasljednika. Izborne monarhije su do svog kraja bile [[Poljska]] i [[Sveto Rimsko Carstvo]] . IGodine ~~danas (~~2006). su to ~~još~~bile [[Malezija]] , [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] , [[Vatikan]] ~~a formalno~~ i Kneževina [[Andora]] . Do dolaska [[kršćanstvo\|kršćanstva]] u [[Europa\|Europu]] su ovdje uglavnom bile izborne monarhije. Različita plemena imala su svoje [[poglavica\|poglavice]] koji su u pravilu potjecali iz snažnih i utjecajnih [[obiteljski klan\|obiteljskih klanova]], ali nisu poznavali [[nasljedno pravo]] . Nakon smrti jednog poglavice, novi je bio biran uz određeni ritual, ili bi ga jednostavno ~~proklamirali~~proglasili. Neka plemena su samo za određeni rat ili pljačkaški pohod birala [[knez]]a , koji bi nakon obavljenog "posla" ponovo bio običan slobodnjak. Neki drugi oblik vladavine je za seljake - ratnike bio jednostavno neprihvatljiv. To je bilo razdoblje prije [[feudalizam\|feudalizma]] i imalo je dijelom odlike [[demokracija\|demokracije]] . To je~~, međutim,~~ prestalo s kršćanstvom. Kad je car [[Rimsko Carstvo\|Rimskog Carstva]] [[Konstantin Veliki]] [[313.]] godine kršćanstvo proglasio jednakopravnim s drugim religijama a kasnije i sam prešao na kršćanstvo, počelo je savezništvo između kršćanskih crkvi i svjetovnih vladara. Crkva je legitimirala apsolutnu vlast vladara i nasljedno pravo idejom da je netko "vladar po Božjoj milosti". Kao protuuslugu, crkva si je osigurala privilegirani položaj i sudjelovanje u vlasti, i to je ostalo u većini država sve do [[Francuska revolucija\|Francuske revolucije]] . Europom tijekom [[srednji vijek\|srednjeg vijeka]] sve više prevladavaju nasljedne monarhije: Monarh je na čelu sklopa manje-više homogenog vladajućeg područja koje onda u obliku [[leno\|lena]] dijeli svojim pristašama. Taj feudalni sistem tvori podlogu upravljanja i vojačenja u područjima kojim vlada monarh, ali trpi zbog sve većih zahtjeva vlastele da im lena pređu u vlasništvo s pravom nasljeđivanja kako bi onda oni sa svoje strane mogli dalje ta lena dijeliti svojim sljedbenicima. Do pojave ranih oblika modernih država europski monarh je praktično sve više gubio stvarnu vlast u korist tako formirane feudalne [[vlastela\|vlasele]] Redak 28: == Oblici monarhija == SaS nastajanjem modernih država, u Europi novog vremena oblikovale su se tri ~~forme~~oblika monarhija: '''Apsolutistička monarhija''': U tom obliku monarh polaže pravo na isključivu osobnu vlast nad svim poslovima države, a vlastela sve više gubi svoje položaje u feudalnom sistemu u zamjenu za privilegije u državnoj upravi i vojsci. Najpoznatiji primjer takvih pretenzija na apsolutnu vlast monarha je izjava Kralja sunca [[Luj XIV.\|Luja XIV]] : "Država - to sam ja" . Na duži rok se takva apsolutna vlast nije mogla održati suprotno volji vlastele i [[građanska klasa\|građanstva]] koje se sve snažije razvijalo. Tamo gdje su monarhije preživjele, poprimile su elemente [[republika\|republike]] ili [[demokracija\|demokracije]]. Usprkos određenim poteškoćama u točnom razgraničenju tog pojma moglo bi se reći da danas (2005) još postoje kao apsolutističke sljedeće monarhije: [[Brunei]], [[Vatikan]], [[Saudijska Arabija]] i eventualno još koja arapska monarhija u [[Perzijski zaljev\|Perzijskom zaljevu]].

Monarhija: razlika između inačica