Razlika između inačica stranice »Namaz (islam)«

Dodano 1.500 bajtova ,  prije 1 mjesec
Wikipedizacija, ispravak tipfelera
m (uklonjena promjena suradnika Almir.zenica (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mark7747)
Oznaka: brzo uklanjanje
(Wikipedizacija, ispravak tipfelera)
== Uvjeti za namaz ==
 
Uvjeti za namaz ili ''namaski [[šarti]]'' su skup uvjeta koji bi vjernik, prema islamskom vjerovanu, moratrebao ispuniti kako bi mogao pristupiti obavljanju namaza. Ti se uvjeti odnose na fizičku i psihičku spremnost vjernika. Šest osnovnih uvjeta za namaz su:
 
====Čistoća====
 
Pod ''čistoćom'' kao uvjetom za namaz se podrazumjeva da bude čisto tijelo, [[odjeća]] i mjesto gdje će se namaz klanjati. Odjeća, prema vjerovanju muslimana, mora biti čista nečistoća poput blata, ostataka od hrane i pića, urina, izmeta, sperme, krvi i drugih tjelesnih izlučevina, te ne smije biti previše oštećena na mjestima koja mora pokrivati. Kako bi sa sigurnošću znali da im je odjeća čista, vjernici često imaju posebno odijelo koje rabe za klanjanje, što nije obaveza. Mjesto gdje će se klanjati također mora biti čisto od navedenih nečistoća, pa vjernici uglavnom koriste molitvene prostirke - ''serdžade'', na mjestima gdje klanjaju. Čistoća tijela se postiže kupanjem, pranjem zuba, te ruku prije i nakon jela, pranjem poslije izvršavanja fizioloških potreba, sječenjem nokata, te odstranjivanjem dlaka. Kako bi tijelo bilo čisto za namaz, potrebno je izvršiti i obredno pranje - ''abdest'', što je drugi uvjet za namaz.
 
====Obredno pranje====
'''[[Gusul]]''' je vjersko kupanje koje se vjerniku preporuča barem jednom tjedno ako ima dovoljno vode. Gusul je obavezan nakon [[Snošaj|spolnog općenja]] i [[Ejakulacija|ejakulacije]] uzrokovane snošajem, masturbacijom ili u snu, te za žene nakon prestanka [[Menstruacija|menstruacije]] - '''hajz''' i [[Porođaj|postporođajnog krvarenja]] - '''nihfas'''.
 
Prije uzimanja gusula preporučavjernicima se preporuča uzimanje abdesta. Gusul se obavlja uz odluku (nijet) i tri obavezna (''farz'') pranja:
# Isprati usta i grlo tri puta.
# Isprati nos ušmrkivanjem vode.
# Oprati cijelo tijelo tako da nigdje suho ne ostane, a ako se kupa nakon snošaja, posebno dobro oprati spolni organ. MuškarciOd morajumuškaraca se traži da kosu do korijena temeljito ispratiisperu, a za žene se vjeruje kako ne moraju rasplesti pletenice ako ih nose.
 
====Propisno odijevanje====
[[Datoteka:Malaysian girls.jpg|thumb|left|250 px|Žene odjevene za namaz]]
DaU bisvrhu obavljaliobavljaljanja namaznamaza, vjerniciod morajuvjernika bitise očekuje da budu pristojno odjeveni, kakoa prema vjerovanju bimusliman i na taj način izraziliizražavaju svoje poštovanje i poniznost pred Bogom.
 
[[Muškarac|Muškarci]]Od trebajumuškaraca bitise traži da budu pokriveni od iznad pupka do ispod koljena, a ako imaju i drugu odjeću da bude pristojna, dok je najpoželjnije, prema muslimanskom vjerovanju, pokriti cijelo tijelo osim glave, ruku do šaka i nogu do članaka. Mnogi muslimani nose i kape i druga pokrivala za glavu u namazu i svakodnevnom životu.
 
[[Žena|Žene]], prema vjerovanju muslimana, trebaju biti potpuno pokrivene, uz izuzetak lica, šaka i stopala. Osim u namazu, ženeod bižena se u muslimanskoim zajednicama često i u svakodnevnom životu trebaletraži prakticiratida prakticiraju ovakav način odijevanja, barempogotovo kada su na mjestimase gdjekreću sumeđu ljudiljudima s kojima nisu u rodbinskim vezama. Ovakav islamski način ženskog odijevanja naziva se '''hidžab'''.
 
'''Avret''' je riječ koja u islamu označava dio tijela koji muslimani moraju pokriti odjećom kako bi obavljali namaz i druge molitve, a od muslimana se traži da tako budu odjeveni i u svakodnevnom životu, osobioosobito žene, dok bi muškarci trebali pokriti i više od svoga avreta. Obaveza pokrivanja tijela, nastupaprema punoljetstvomislamu, nastupa u islamupubertetu, odnosno pubertetomkad osoba postane punoljetna. Cilj obaveze pokrivanja tijela uza islamuislam je čuvanje od grijeha, smirivanje strasti i neželjenih pogleda. Ipak, islam se danas često susreće sa optužbama da je ovakva obaveza diskriminirajuća za žene.
 
====Namaska vremena====
[[Datoteka:Salattimes.jpg|thumb|right|300 px|I Sabah namaz<br>II Podne namaz<br>III Ikindija namaz<br>IV Akšam namaz<br>V Jacija namaz]]
Četvrti uvjet za klanjanje namaza, jesteprema vjerovanju muslimana, je klanjanje namaza u točno određeno vrijeme. Namaskih vremena ima pet: sabah, podne, ikindija, akšam i jacija. Njihov početak se oglašava [[ezan]]om, pozivom [[mujezin]]a s [[minaret]]a [[džamija|džamije]]. Vrijeme tih namaza je:
 
Namaskih vremena ima pet: sabah, podne, ikindija, akšam i jacija. Njihov početak se oglašava [[ezan]]om, pozivom [[mujezin]]a s [[minaret]]a [[džamija|džamije]]. Vrijeme tih namaza je:
 
# '''Sabah namaz''' počinje od zore, odnosno prvog traka Sunčeve [[svjetlost]]i i traje do pred izlazak [[Sunce|Sunca]].
Za obavljanje dragovoljnih (''[[nafila]]'') namaza kao najbolje vrijeme se preporuča kasna noć, odnosno vrijeme između jacije i sabah namaza. Jedan od dragovoljnih namaza je i [[duha namaz]], odnosno prijepodnevni namaz, koji se klanja pola sata nakon izlaska sunca. [[Teravih namaz]] ([[teravija]]) se klanja samo u mjesecu [[ramazan]]u, i to u sklopu jacije namaza, poslije drugog ''suneta'', a prije ''vitr'' namaza. Dženaza namaz nema određeno vrijeme, ali je poželjno da se klanja za dnevnog svjetla. Bajram namazi se klanjaju prvi dan bajramskih blagdana, oko sat vremena poslije sabah namaza.
 
Postoje tri vremena kada je pokuđeno i nepoželjno (''[[mekruh]]'') klanjanje namaza, a to je vrijeme kada sunce izlazi, kada je na polovini neba i kada zalazi. Muhamed je, kako vjeruju muslimani, kao razlog naveo da u tim vremenima klanjaju [[Džin|džini]].
 
Početak namaskih vremena i njihovo trajanje unaprijed određuju za to stručni ljudi u Islamskoj zajednici, točno u minutu. Takav [[kalendar]] naziva se '''[[vaktija]]''' i najčešće obuhvaća razdoblje od jednog mjeseca. Skup vaktija za svaki pojedini mjesec [[Islamski kalendar|islamskog kalendara]] naziva se '''[[takvim]]'''.
'''Kibla''' je [[Meka|Kaba]] u Meki, a to je mjesto prema kome se muslimani cijeloga svijeta moraju okretati prilikom obavljanja namaza. Za muslimane je Kaba najstarija i najsvetija džamija na svijetu, i zato je odabrana da bude Kibla. Dok je Meka još bila pod vlašću politeista za doba Muhameda, i ispunjena kipovima njihovih božanstava, muslimani su se u namazu okretali prema Jeruzalemu.
 
Ako nistenisu sigurni gdje se Kaba točno nalazi i nematenemaju koga pitati, ispravnomuslimani jeprakticiraju okrenutinamaz na način da se okreću onamo gdje pretpostavljatepretpostavljaju da se Kibla nalazi. NikakoIslam nijezabranjuje dobrobilo klanjatikakvo klanjanje prema slici čovjeka ili životinje. Također, nikakosmatra se da nije dobro da bilo tko prolazi ili stoji ispred klanjača. Ako je to neizbježno, npr. na trgu ili drugim javnim mjestima, osobaod osobe koja se klanja dužnatraži jese da ispred sebe zabostizabode u zemlju štap ili postavitipostavi neki drugi predmet, što se naziva '''sutrah'''.
 
====Odluka (nijet)====
Prije klananja svaki vjernik dužan je odlučiti klanjati namaz u ime Alaha (učiniti nijet). Prije svakog djela, prema vjerovanju muslimana, potrebno je odlučiti (nijetiti) da se taj posao ili radnja obavlja u ime i za zadovoljstvo Alaha. Muslimani to redovito čine, prilikom počinjanja nekog posla, jela, buđenja ili lijeganja na počinak, ulaska ili izlaska iz kuće... ukratko, štoi češćeslično. Na nijetu se u muslimanskoj vjeri toliko inzistira jer se vjeruje da će čovjeku na Sudnjem danu biti na čast samo ono što je radi Alaha učinio. Za- prema mnuslimanskom vjerovanju, za ono što se u ime [[Bog]]a čini, od Boga se očekuje i nagrada.
[[Datoteka:Takbir of prayer.jpg|thumb|right|250 px|Početni tekbir poslije odluke (nijeta) ]]
Nijjet je doslovce odluka, ona se prije svega donosi srcem pa tek onda jezikom. Za neke radnje postoji točan tekst nijjeta, a za neke se izgovara samo
:: "Nevejtu en usallije lil-lāhi teālā salāte fardil-vakti, edāen mustakbilel-kibleti, Allahu ekber!"
 
Prilikom izgovaranja ''"Allahu ekber."'' muškarci opruženih dlanova palcem dodiruju meki dio uha, a žene dižu opružene dlanove naspram ramena. IakoPrema muslimanskoj praksi iako je poželjno da se nijet za namaz izgovori na arapskom jeziku, to se može učinitičiniti i na bilo kojem drugom jeziku, dok se ostatak namaza isključivo izvodi na arapskom jeziku.
 
==Izvođenje namaza==
 
Namaz se, prema islamskom učenju, mora izvoditi po utvrđenim pravilima, ''ruknima'', nakon ispunjenih uvjeta za namaz., Namazmože se može klanjati pojedinačno ili skupno (''džemat'').
 
===Namaski ''rukni'' (sastavni dijelovi) ===
[[File:Salat positions.jpg|thumb|right|280px|Dijelovi namaza (rukni):<br>a. Početni tekbir - ''tekbiretul-ihram''<br>b. Stajanje i recitiranje Kurana i molitvi - ''kijam'' i ''kiraet''<br>c. Naklon - ''ruku'''<br>d. Kratka stanka poslije naklona - ''i'tidal''<br>e. Prva ''sedžda'' - spuštanje lica na tlo<br>f. Stanka poslije prve ''sedžde''<br>g. Druga ''sedžda''<br>h. Posljednje sjedenje - ''kade-i ehireh''<br>i.Selam (pozdrav) na desnu stranu<br>j. Selam (pozdrav) na lijevu stranu]]
Namaski ''rukni'' ili sastavni dijelovi namaza su pokreti, položaji tijela i molitve koje se moraju izvršiti kako bi namaz, prema islamskom vjerovanju, bio potpun i primljen od Boga. Šest je glavnih namaskih rukna:<ref>(boš.) [http://dzemat-oberhausen.de/?p=1110 Džemat Oberhausen] Sulejman Mašović i Idris Resić: ''Glavne islamske dužnosti – Islamski šarti'', 18. veljače 2014. (pristupljeno 15. veljače 2020.)</ref>
 
====Početni tekbir====
To je prvi, odnosno početni ''[[tekbir]]'' u namazu, koji se izgovara odmah po izgovorenom nijetu, a naziva se '''tekbiretul-ihram''' ili '''iftitahi-tekbir'''. ''Tekbir'' je svako izgovaranje riječi "Allahu ekber". Prilikom izgovaranja ''tekbira'' muškarci opruženih dlanova (prema Kibli) palcem dodiruju meki dio uha, a žene dižu opružene dlanove naspram ramena. TrebaObično gase izgovoritiizgovara tiho, smireno.
 
====Stajanje u namazu====
Mirno stajanje u namazu se naziva '''kijam''', a dolazi odmah nakon izgovorenog nijeta i tekbira, pri čemu se izgovaraju molive i odlomci iz Kurana. Vjernici u namazu stoje tako da lice i prsa okrenu prema Kibli, a stopala rastave za oko tri prsta. Muškarci vežu ruke na pojas, a žene na prsa, i to tako da desni opruženi dlan stave na poleđinu lijeve ruke. Lijepo je i poželjno, ''mustehab'', da muškarci palcem i malim prstom desne ruke obuhvate lijevu ruku, ostale prste držeći opruženima, a žene smo da desnim dlanom preklope lijevu ruku. <br>Na kijamu je obavezno gledati u mjesto gdje se glava spušta na tlo pri činjeju ''sedžde'', dakle pognute glave gledati ispred sebe. Ako osoba zbog bolesti i starosti ne može klanjati stojeći, možesmije klanjati sjedeći, a ako ne može ni sjediti onda ćeje dozvoljeno klanjati ležeći. Osoba koja klanja ležeći okrenuićeokrenuti će lice i podviti nožne prste prema Kibli. Ako je osoba u potpunosti paralizirana i nije u mogućnosti kalnjati na bilo koji od navedenih načina, možesmije, prema islamskoj praksi, ako to želi, klanjati u mislima, odnosno zamišljati sve radnje i molitve.
 
====Učenje Kurana i molitvi====
Kuran i sve molitve u namazu, prema islamskoj praski, recitiraju se obavezno na arapskom jeziku. Odmah nakon početnog tekbira, na prvom rekatu, izgovara se molitva (''[[dova]]'') '''''Subhaneke''''':
{|
| valign=top width=50% align=left |
:: ''Suhane Rabbijel-e'ala!''
:: ''Klanjam se pred Tvojim Savršenstvom, moj Uzvišeni Gospode!''
Sedžda se izvrši dva puta, između njih je kratka stanka od nekoliko trenutaka, koliko se može razgovijetno izgovoriti ''Subhanallah!''. Na stanci vjernik može, ako želi, izgovoriti molitve poput: ''" Allahum-magfirli, verhamnii, vedžburnii, verfa'nii, verzuknii, vahdinii, va'afinii, va'fu'annii..."'', što približno sve znači: ''"Bože, oprosti mi, budi Milostiv prema meni"'' i sl. Sa prve sedžde na stanku vjernici se vraćamovraćaju izgovarajući ''Allahu ekber!'', na drugu sedždu vjernici se spuštamospuštaju izgovarajući ''Allahu ekber!''. Položaj laktova na sedždi se razlikuje kod muškaraca i žena. Muškarci laktove drže dignute od tla, a žene spuštene na tlo, pripojene uz koljena.
 
Sa druge sedžde vjernici se dižemodižu na novo stajanje (''kijam'') ili sjedenje, ovisiovisno na kojem smosu dijelu namaza, izgovarajući ''Allahu ekber!'' i opirući se rukama o koljena (opiranje o tlo ili neki drugi predmet je nepoželjno).
 
====Posljednje sjedenje====
Posljednje sjedenje u namazu se naziva '''kade-i ehireh'''. To je obavezno sjedenje nakon posljednjeg rekata, četvrtog, trećeg ili drugog, ovisno o kojem se namazu radi. Sjedi se na podvijenim nogama. Točnije, sjedi se na lijevoj nozi, dok se desna noga izbaci. MuškarciOd trebamuškaraca se traži da poviju prste desne noge u pravcu Kible, a ženeod žena da pruže stopalo u pravcu suprotno od Kible. Dlanove ruku trebavjernici opružene postavitipostavljaju na bedra, i pri sjedenju gledatigledaju u krilo. Pri sjedenju se izgovara posebna molitva '''''Tešehhud''''', poznatija pod nazivom '''''Et-Tehijjat''''', koji je dobila po svojoj prvoj riječi. Ova molitva se sastoji od četiri dijela:
{|
| valign=top width=50% align=left |
::'''''Iskrena molitva'''''<br>''Gospodine naš, daj nam svako dobro na ovom svijetu,<br>i na budućem svijetu,<br>i sačuvaj nas od paklenih muka.<br>Gospodine naš, oprosti meni,<br>i mojim roditeljima,<br>i svim vjernicima,<br>na Sudnjem danu.''
|}
Poslije toga se "predaje" ''Selam'', odnosno šalju pozdravi okretanjem glave prvo na desnu, a zatim na lijevu stranu, pri čemu se pogled usmjeri preko ramena. Pri okretanju glave i na desnu i na lijevu stranu, izgovaravjernici seizgovaraju sljedeći pozdrav:
:: ''Es-selamu alejkum ve rahmetullah!''
:: ''Neka je mir Božji i spas na vas!''
Ovaj simbolični pozdrav, seprema vjerovanju muslimana, šalje se svim vjernicima i melecima (anđelima), jer poprema islamuislamskom vjerovanju onoga koji klanja namaz prate tisuće anđela. Pozdravom je namaz završen. TkoNeki želi,vjernici poslijenakon ovogazavršetka moženamaza izgovoritiimaju običaj tri puta izgovoriti: '"Estagfirullah!", što znači ''"Bože, oprosti mi!".
[[File:Men praying at jama masjid.jpg|thumb|right|250px|Ljudi klanjaju u džamiji]]
Poslije pozdrava jevjernicima lijepose iobično preporučenopreporučuje izgovoriti i sljedeću molitvu:
:: ''Allahumme entes-selamu ve minkes-selamu tebarekte ja zel-dželali vel ikram!''
:: ''Moj Bože, Ti si mir i izvor mira, blagoslovljen si Ti, o Slavljeni i Uzvišeni!''
 
Pri tome se opruženim dlanovima pomiluje cijelo lice, što je, prema islamu, simbolično čišćenje od grijeha.
 
Pored ovog posljednjeg sjedenja, u muslimanskoj vjerničkoj praksi postoji i neobavezno '''prvo sjedenje''' koje se izvršava poslije svakog drugog rekata kod namaza koji imaju više od dva rekata. Na ovom sjedenju sevjernici molitvamolitvu ''Tešehhud'' izgovaraizgovaraju djelomično: na svim farz dijelovima namaza samo prvi dio ''Et-tehijjat'', kao i na sunnet dijelovima podne i akšam namaza, dok se na sunnet dijelovima ikindije i jacije namaza igovaraju ''Et-tehijjat'' i ''Salavati''. Kod teravih namaza, koji se klanja samo u svetom mjesecu Ramazanu, na svakom prvom sjedenju sevjernici izgovaraju i ''Et-tehijjat'' i ''Salavati''. Ovo sjedenje za vjernike nije obavezno, ali je poželjno.
 
Po završetku namaza prelazi se na ''zikr.'', odnosnokoji veličanjeza muslimane predstavlja čin veličanja Boga posebnim molitvama.
 
===Zikr===
 
''[[Zikr]]'' u islamu predstavlja poseban vid veličanja Boga, ponavljanjem određenih molitava ili [[99 Alahovih imena|Alahovih imena]] određeni broj puta, uglavnom 11, 33 ili 99 puta, te se. zbogZbog lakšeg snalaženja i brojanja izgovorenih molitava muslimani često koriste posebnaposebnu brojanicabrojanicu, '''[[tesbih|tespih]]''' koja ima funkciju sličnu onoj koju u kršćanstvu ima [[krunica]]. Ova brojanica se najčešće sastoji od 33 ili 99 zrna. Zikr poslije namaza se najčešće prakticira, smatra se od drugih vjernika izuzetno lijepim pobožnim djelom za koje se dobiva velika nagrada. Zikr poslije namaza se sastoji od nekoliko dijelova:
[[File:Tasbih of Silver.JPG|thumb|left|250px|Srebrni ''tesbih'', brojanica u islamu]]
# Uvodna molitva, ''salavat'' (blagoslov) na Poslanika Muhameda,
# '''Tehmid''', izgovaranje riječi ''Elhamdu lillah'' ('''الحمد لله''') - Hvala Alahu! - 33 puta,
# '''Tekbir''', izgovaranje riječi ''Allahu ekber'' ('''الله أكبر''') - Alah je Najveći! - 33 puta,
# Završna molitva, te ''namaska dova'', prema vjerovanju muslimana je molitva daAlahu Alahda primi upravo završeni namaz, da bude zadovoljan sa vjernikom, da mu se smiluje i oprosti grijehe. Ova dova ima nekoliko standardnih oblika na arapskom jeziku, ali joj se, moguu dodatiskladu s islamskom praksom, često dodaju i neke osobne želje od Boga, koje vjernici mogu zatražiti i na vlastitom jeziku.
# Učenje ''Fatihe'', za koju je Muhamed rekao da je najbolja dova i naredio vjernicima da svaki namaz završe sa njom.
Zikr u džematu predvodi mujezin izgovarajući uvodnu i završnu molitvu. ''Bismilu'' i ''Ajetul-kursijj'' će klanjači proučiti sami za sebe, te ''tesbih'', ''tehmid'' i ''tekbir'', po 33 puta. Namasku dovu će proučiti imam, dok će ostali u sebi izgovarati ''Amin!'', dlanova uzdignutih prema nebu. Na kraju svatko će za sebe proučiti po ''Fatihu'', nakon čega će se klanjači u džematu međusobno pozdraviti ''selamom''.
 
===Rekati===
''[[Rekat]]i'' su zasebni dijelovi namaza koji se sastoje od jedne serije pokreta: stajanje, recitiranje Kurana, naklon, uspravljanje tijela nakon naklona i spuštanje lica na tlo dva puta, između kojih se sjedne jednom na nekoliko sekundi. Pomoću rekata se određuje dužina namaza, koji je razdijeljen na cjeline od dva, tri ili četiri rekata. Poslije svakog drugog rekata u namazima dužim od dva rekata, poželjnočesto jese prakticira jedno kraće sjedenje, a na kraju svakog namaza obaveznosjedenje je sjedenjeobavezno. Na sjedenjima se izgovara posebna molitva ''Tešehhud''. Dnevni namazi imaju dva glavna dijela:
* '''''Sunnet''''', koji ima dva ili četiri rekata, a dolazi prije ili poslije farza. [[Suniti]] ga dijele na: '''sunnet-muekkede''', obavezni sunnet koji je Muhamed izvršavao svakodnevno i '''sunnet-gajri-muekkede''', koji je [[Muhamed]] izvršavao ponekad. [[Šiiti]] smatraju da se svaki sunnet treba klanjati po dva rekata. Muhamed je vjernicima, kako se vjeruje, preporučio klanjanje ovog dijela namaza, kako bi prema njemu stekli Alahovo zadovoljstvo i Poslanikov ''šefa'at'' (zalaganje na Sudnjem danu). Sunet sabah namaza se nikakomuslimani ne trebasmiju izostavljati, a ako se sabah namaz naklanjava nakon izlaska sunca, a prije nastupanja vremena podne namaza, prema islamskoj praksi, naklanjavaju se i sunnet i farz. Sunneti podne i akšam namaza se mogusmiju izostaviti ako je vjernik u nekoj velikoj žurbi, ili se bliži kraj namaskog vremena. Sunneti ikindije i jacije namaza se mogusmiju, prema islamskoj praksi, izostaviti ili skratiti na dva rekata sa bilo kojim opravdanim razlogom, pa su stoga ''sunnet-gajri-muekkede''.
* '''''Farz''''' je obavezan dio namaza koji je i njegova osnova, a može imati dva, tri ili četiri rekata, i on se, prema vjerovanju muslimana, ne smije izostaviti. Ako se izostavi, odnosno ako ga vjernik ne stigne klanjati u namaskom vremenu, on se klanja prije klanjanja onog namaza čije je vrijeme nastupilo - tzv. ''naklanjavanje''.
 
:: "Odlučih u ime Alaha klanjati farz ovog namaza i okrenuh se prema Kibli, Allahu ekber! (Alah je Najveći!)"
 
:: "Nevejtu en usallije lil-lāhi teālā salāte fardil-vakti, edāen mustakbilel-kibleti, Allahu ekber!"
''Vitr namaz'', koji se klanja u sklopu ili nakon jacije namaza, je po [[Šerijatsko pravo|šerijatskim]] stupnjevima obaveza ''vadžib'', dakle i on je obavezan, no strogost kojom je naređen ''farz'' je kod ''vadžiba'' nešto blaža, pa stoga njegovo propuštanje, prema šerijatu, za sobom povlači blažu kaznu. Propuštanje ''vadžbiba'' se muslimanima nikako ne preporuča.
 
Dnevni namazi imaju različit respored i dužinu sunneta i farzova:
=== Džemat ===
[[Datoteka:Ṣalāt.jpg|thumb|left|200px|Vjernici poredani u ''saffove'', pravilne redove, na sedždi u džematu]]
''[[Džemat]],'' prema islamskom vjerovanju, označava svako zajedništvo u islamu, bilo u izvršavanju vjerski ili svakodnevnih obaveza, no ipak se najčešće odnosi na zajedničko izvršavanje vjerskivjerskih obaveza, poglavito namaza. Džemat se, sukladno islamskoj praksi, mora sastojati od najmanje dvije osobe (dvije muške, [[muškarac]] i [[žena]] samo ako su u braku ili rodbinski povezani). Namaz u džematu predvodi '''[[imam]]''', koji tada ima ulogu neke vrste svećenika, koji je obavezno muškarac (žena može predvoditi namaz samo ako su i ostali članovi džemata žene, bez muškaraca). Imam treba biti najupućeniji u vjerska znanja kako bi namaz mogao predvoditi što je bolje moguće. U džamijama se nalazi posebno mjesto predviđeno za imama, u vidu niše u prednjem zidu džamije, koje se naziva ''[[mihrab|'''mihrab''']]'' i koje je uvijek bogato ukrašeno i uočljivo, a ujedno je i smjernica za Kiblu. Pored imama, za predvođenje [[džemat]]a potreban je i '''[[mujezin]]''', pomoćnik imama, koji izgovara uvodni poziv na namaz, ''[[ikamet]]'', predvodi ''[[zikr]]'' (slavljenje Allaha) nakon namza, te po potrebi uči [[ezan]] pri početku namskog vremena. Ako nitko od klanjača nije sposbansposoban obavljati ovu dužnost, imam je može preuzeti. Imam se okrene prema Kibli, stojeći ispred ostalih, a o stali klanjači (''muktedije'') se poredaju u pravilne redove (''[[saf]]ove'') iza njega, također okrenuti prema Kibli. Prvo se redaju muškarci, a zatim žene iza njih, odmaknute. U većini džamija prostor za klanjanje žena je odvojen od muškaraca, ili se nalazi iznad. ObaveznoU islamu je obavezno to da muškarci i žene klanjaju odvojeno u dvije prostorije, ili ako klanjaju u istoj sobi trebatraži bitise odstojanjada između njih postoji odstojanje. U slučaju isključivo ženskog džemata, žena imam se ne izdvaja ispred džemata već stane u središnji dio prvog saffa. Ako klanjaju samo dvije osobe, imam će stati samo na korak ispred osobe koja ga prati, a koja će mu stati sa desne strane. Saffovi moraju biti popunjeni što je više moguće, a klanjači poredani tako da su im vrhovi prstiju u pravilnoj liniji. Vjeruje se da popunjenost saffova sprječava [[šejtan]]a (đavola) da dođe do imama, i ometaomete ga u predvođenju namaza.
[[Datoteka:Alperenler-Moschee Rheinfelden (Baden), Gebetsnische-2.jpg|thumb|right|200px|[[Mihrab]] je mjesto u džamiji predviđeno za imama]]
Pri zajedničkom klanjaju namaza, vjernici sve pokrete čine sinkronizirano sa imamom, dakleili ponavljaju za njim. Imam određene molitve izgovara na glas, određene u sebi, dok određene molitve klanjači moraju izgovarati sami za sebe. Tako imam izgovara početni tekbir, sve ostale [[tekbir]]e u namazu, molitvu pri uspravlaju tijela nakon pregiba ([[ruku']]) na kratku stanku ([[i'tidal]]), te [[selam]] po završetku namaza na glas pri svakom namazu. Fatiha i dio Kurana uče se naglas samo na farzu sabah namaza, te na prva dva rekata farza akšam i jacije namaza. Ovo su namazi koji se klanjaju ujutro i navečer, te su klanjači tada umorni ili pospani, pa se ovi dijelovi izgovaraliizgovaraju naglas kakonajvjerojatnije bizbog sepraktičnog razloga održalaodržanja koncentracijakoncentracije klanjača u namazu.
 
Vjernici koji prate imama pri početku namaza izgovorit će nešto izmijenjen nijjet:
: "Odlučih u ime Allaha dž. š. klanjati farz ovog namaza i okrenuh se prema Kibli, pristah klanjati prateći ovog imama, Allahu ekber! (Alah je Najveći!)"
:: "Nevejtu en usallije lil-lāhi teālā salāte fardil-vakti, edāen mustakbilel-kibleti, ikte-dejtu bi hāzel imami, Allahu ekber!"
Prema vjerovanju muslimana za svaki namaz postoji odredjena rijec pri izgovaranju nijjeta. Zajedno s imamom učineizgovaraju početni tekbir, te sami za sebe izgovaraju ''Subhaneke'' i ''Euzu''. Ako imam uči Fatihu naglas, tiho će u sebi izgovoriti ''Amin!'' kadaKada imam završi. Klanjačiklanjači za sebe izgovaraju i molitve koje se tri puta ponavaljaju na ''ruku''' (naklonu) i ''sedždi'' (spuštanju lica na tle), te Ettehijjatu na svakom sjedenju. Selam će predati zajedno s imamom.
Treba naglasiti i to da za svaki namaz postoji odredjena rijec pri izgovaranju nijjeta.
Zajedno s imamom učine početni tekbir, te sami za sebe izgovaraju ''Subhaneke'' i ''Euzu''. Ako imam uči Fatihu naglas, tiho će u sebi izgovoriti ''Amin!'' kada imam završi. Klanjači za sebe izgovaraju i molitve koje se tri puta ponavaljaju na ''ruku''' (naklonu) i ''sedždi'' (spuštanju lica na tle), te Ettehijjatu na svakom sjedenju. Selam će predati zajedno s imamom.
NamazPrema muslimanskom vjerovanju, namaz u džematu je 25 ili 27 puta vrijedniji od samostalnog klanjanja. Samo farz dijelovi namaza se klanjaju u džematu. Postoje i namazi koji se mogu klanjati samo u džematu, a to su: džuma (samo petkom-namaz koji klanjaju samo muškarci), dženaza (također samo muškarci) i dva Bajram namaza (Ramazanski i Kurban bajram).
 
===Olakšice u namazu===
Kako je namaz stroga obveza u islamu postoje i neke olakšice za osobe koje ga nisu u mogućnosti izvršiti na propisan način. Tako ako je vjernik bolestan ili nema dovoljno prostora, može klanjati sjedećsjedeći ili čak ležeći, ili u slučaju potpune paralize može klanjati u mislima, odnosno zamišljati kako klanja, iako tada nije obavezan klanjati.
 
[[File:Islamic Society of Akron & Kent - women jummah prayer.jpg|thumb|left|250px |Žene iz Islamske Zajednice [[Akron]]a i [[Kent|Kenta]] klanjaju džumu. Žene inače nisu dužne klanjati džumu.]]
Putnici, prema islamskoj praksi, mogusmiju skraćivati namaze. Ovo skraćivanje namaza se naziva '''kasr'''. Svi farzovi se skraćuju s četiri rekata na dva, a sunnete je preporučeno izostaviti. Putnik u prijevoznom sredstvu možesmije se klanjati onako kako sjedi. Također, putnicima je dozvoljeno spajati namaze, što se naziva '''džem'bajn as-salatejn''' ili skraćeno '''džem'''. Spajaju se podne i ikindija namaz, tako da se oba namaza skrate na po dva rekata i klanjaju zajedno u periodu između podneva i večeri. Spajaju se i akšam i jacija namaz, tako što se jacija skrati na dva rekata te se klanjaju zajedno u periodu između zalaska sunca i zore. Spajanje i skraćivanje namaza se, prema islamskoj praksi, ne mogusmiju primjeniti na sabah namaz ni na koji način. Šafijski mezheb (pravna škola islama) najčešće i najslobodnije koristi ovu metodu, dok su ostale pravne škole dosta suzdržane prema ovakvom postupku.
DozvoljenoU vjerničkoj praski dozvoljeno je i prekidanje namaza ako dođe do neke opasnosti po imovinu ili život, kada se čuje nečiji vapaj za pomoć i sl. Osobito je ženama dozvoljeno prekinuti namaz kada god se za to ukaže potreba, npr. kada dijete plače ili čak kada žena osjeti da će zagorjeti jelo koje je ostavila da se kuha. Također, ako se dijete ne možemogu umiriti, nikakoženama nego u majčinom zagrljaju, ženase možedozvoljava klanjatiklanjanje držeći dijete u naručju, s tim da ćese nalaže da ga spustitispuste na tlo pri izvršavanju sedžde. Kako islam za žene predviđa ulogu starateljica obitelji i muževe imovine i časti, te na njih gleda kao na veoma emotivna bića, one nisu dužne klanjati džumu, dženaze i bajram namaz. Kada se namaz prekine, klanjat će se ispočetka.
 
Olakšice u muslimanskoj praksi postoje i za početnike u namazu. Tako oni koji još nisu naučili sve molitve napamet mogu u rukama držati neki priručnik ili komad papira na kojem su te molitemolitve napisane. Također ako vjernik ne zna ištaništa iz Kurana napamet, može ga držati u ruci i iz njega učiti. Priručnik, podsjetnik ili KuranaKuran vjernik treba držati u desnoj ruci, a lijevu držati ispod desne ruke, kao da su ruke normalno svezane. Muslimani glavnom pri klanjaju koriste zadnjih desetak sura iz Kurana, te ih nauče još kao djeca, jer su kratke i lako ih je zapamtiti. Zato se ovih deset sura nalazi kao prilog svakom vjeronaučnom udžbeniku kako za djecu, tako i za odrasle. Ako vjernik zna napamet samo nekoliko sura, ili isječaka iz Kurana, može ih ponavljati pri klanjaju svakog namaza, dok ne nauči više. Međutim, preporuča se da se na svakom rekatu nekog namaza uči drugačiji dio Kurana.
 
===Kvarenje namaza===
PostojePrema vjerovanju muslimana, postoje radnje koje kvare namaz, jer narušavaju njegovu harmoniju pokreta i učenja. Inače, smatra se da svaka radnja koja upućuje posmatrača na to da onaj koga posmatra ne klanja, kvari namaz. Ovo su neke od radnji koje muslimani smatraju kako će pokvariti namaz, te će se taj namaz morati klanjati ispočetka:
* Ako se namjerno izostavi bilo koji od šest obaveznih namaskih rukna.
* Ako se u namazu nešto progovori. Ne smije se ni selam nazivati, niti primati. Međutim, ako vjernik naglas podsjeti imama na grešku u učenju Kurana nastavljajući učiti gdje se imam zbunio, namaz mu neće biti pokvaren.
 
===Naklanjavanje (kada)===
''Kada'', također kod nas poznata kao "naklanjavanje", jeste, prema muslimanskom vjerovanju, vid iskupljenja za propuštene namaze. Ako vjernik iz opravdanog razloga propusti namaz, taj propust će nadoknaditi naklanjavanjem, čim bude u mogućnosti. Naklanjava se samo farz namaza, osim u slučaju sabah namaza ako se naklanjava prije nastupanja vremena podne namaza. Oni koji vitr namaz smatraju vadžibom (obvezom manje strožijom od farza) preporučaju njegovo naklanjavanje. Namaz se naklanjava prije klanjanja namaza čije je vrijeme trenutno, npr. ako vjernik propusti podne namaz, a vrijeme je ikindije namaza, prvo će naklanjati podne (farz od 4 rekata), a zatim ikindiju. Naklanjavanje nakon klanjanja namaza čije vrijeme je trenutno narušava njegovu vrijednost, te ga neki muslimani čak smatraju zabranjenim.
 
==Vrste namaza==
 
===Farz namazi===
Farz namazi su prema vjerovanju muslimana od Boga strogo naređeni, obavezni namazi, koje je dužan izvršavati svaki punoljetan musliman i muslimanka (po šerijatu punoljetnost nastupa ulaskom u pubertet). Farz se dijeli na dvije vrste:
* '''''Farz 'ajn'''''- obveze pojedinca. Za ove obaveze vjernik ili vjernica će biti pitan na Sudnjem danu. Dakle, kada se radi o namazu to je pet dnevnih namaza, te džuma namaz petkom za muškarce. Žene mogu obavljati džumu namaz, no to za njih nije obaveza, pa mogu klanjati podne namaz u to vrijeme, kao i svakim drugim danom. Žene također nisu obvezne klanjati u džematu, za razliku od muškaraca koji su to dužni učiniti svaki put kada budu u prilici. Pet dnevnih namaza: sabah, podne, ikindiju, akšam i jaciju su dužni izvršavati svi zdravi, razumni i punoljetni vjernici i vjernice, u točno određeno vrijeme, okrenuti prema Kibli, sa iskrenom namjerom (nijjetom) u srcu.
* '''''Farz kifaje''''' - obveze zajednice (džemata). Što se namaza tiče to je dženaza namaz, koja se klanja prilikom [[pogreb]]a. Ova vrsta farza u islamskoj praksi je obveza za zajednicu, te ako ju određeni broj članova izvrši, drugi dio koji ju nije izvršio neće biti kažnjen. No ako nitko iz zajednice ne izvrši ovu obvezu, zajednica će kolektivno biti kažnjena za neizvršenu obvezu.
 
'''Džuma namaz''' se klanja petkom, u vrijeme podne namaza. Ovaj namaz je za muškarce stroga obaveza, a za žene je dobrovoljan. Poseban je po tome što se je uz klanjanje njegova obavezna dva rekata u džematu, obavezna (''farz'') i propovijed (''hutba'').
 
===Vadžib namazi===
Vadžib namaz je namaz čija naredba nije toliko stroga kao ona od farza, tako da ih neki muslimani smatraju obveznim, a drugi dragovoljnim namazom. Većina vitr namaz, koji se klanja nakon jacije, smatra vadžibom.
 
'''Vitr namaz''' je namaz koji s klanja odmah po završetku jacije namaza, ili u noći nakon jacije. Vitr je specifičan namaz, koji se najčešće klanja u varijanti od 3 rekata (postoje varijente i do 11 rekata). Iako ga mnogi smatraju nafilom, ovaj namaz je u islamu vrlo uputno obavljati.
 
===Sunnet namazi===
Sunnet namazi su neobvezni namazi koje je, prema islamskom učenju, klanjao Poslanik Muhamed kao dodatak dnevnim namazima. To su: ''sunnet-muekkede'' sabah, podne i akšam namaza, te ''sunnet gajri-muekkede'' ikindije i jacije namaza. U ovu kategoriju, međutim, spadaju i teravih namaz kao i neki nafila namazi. Dakle, status sunnet i nafila namaza je gotovo isti.
 
===Nafila namazi===
Nafila su dragovoljni namazi koji se klanjaju u različita vremena, a svoje utemeljenje imaju u sunnetu. Ti namazi imaju posebnu vrijednost jer nisu obavezni, pa njihovo klanjanje , prema vjerovanju muslimana, znači samo Alahovo zadovoljstvo i nagradu, te se vjeruje da donose ''bereket'' (Božji blagoslov) u kuću onoga ko ih klanja. Prva kategorija nafila namaza jesu sunneti pet dnevnih namaza (koji su kod Sunita ipak na većem stupnju obveznosti). Pored sunneta pet dnevnih namaza, nafila namazi sa odeđenim vremenom su:
 
*'''Išrak namaz''', klanja se oko pola sata nakon izlaska sunca, a sastoji se od dva rekata. VrloPRma islamskom vjerovanju vrlo ga je uputno klanjati, jer se smatra da vjernivjernik time stiče veće Alahovo zadovoljstvo.
*'''[[Duha namaz]]''' je jutarnji namaz koji semuslimanki klanjaprakticiraju nakon izlaska sunca, pa do podneva (kada je sunce točno na polovini neba). Može imat i dva, četiri ili šest rekata, i vrlo je poželjno i lijepo (''mustehab'') da se ovaj namaz klanja.
*'''Salatul-evvabin''' je večernji namaz koji se obično klanja između akšama i jacije namaza, a sastoji se od dva rekata.
*'''[[Kijamul-leil| Noćni namaz]]''', koji se najčešće naziva ''Tehedžud'' ili ''Leil namaz'' je noćni namaz od dva ili više rekata, i prma islamskom učenju najpoželjniji je od svih nafila namaza. Klanjanje ovog namaza se smatra jednim od najboljih ''ibadeta'' (bogoštovnih djela), a trebaobično gase klanjatiklanja nakon ponoći, kada svi ostali spavaju. Može se klanjati u džematu, te se tako najčešće klanja za vrijeme četiri svete noći. Ovaj namaz je, prema islamskom vjerovanju, za Poslanika Muhameda bio ''farz'' - obvezan.
 
Nafila (sunnet) namazi koji se klanjaju u osobitim prilikama, bez točno određenog vremena su: