Vicko Krstulović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Drugi svjetski rat: prvi partizanski odredi, dodat ću još kasnije
m stilske sitnice
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 12:
 
==== Sekretar Pokrajinskog komiteta KPH ====
Nakon likvidacije dotadašnjeg generalnog sekretara KPJ [[Josip Čižinski|Milana Gorkića]] tijekom [[Velika čistka|Velike čistke]] krajem 1937. godine, unutar Komunističke je partije došlo do borbe za prevlast. Formirale su se dvije glavne frakcije: ''Privremeno rukovodstvo KPJ'' predvođeno [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]], te tzv. ''Paralelni centar'' čiji su najpoznatiji predstavnici bili [[Labud Kusovac]] i dalmatinski komunist [[Ivan Marić|Ivan (Ivo) Marić]]. Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju - tada predvođen starim splitskim komunistom [[Vicko Jelaska|Vickom Jelaskom]] - u ovom je sukobu stao na stranu ''Paralelnog centra'', čime je automatski došao u sukob s Titovim ''Privremenim rukovodstvom'', koje je do sredine [[1938.]] uspjelo konsolidirati vlast unutar CK KPJ.<ref>{{Citiranje knjige|last=Gužvica|first=Stefan|title=Before Tito: The Communist Party of Yugoslavia during the Great Purge (1936-1940)|publisher=Acta Universitatis Tallinnensis|year=2020.|isbn=978-9985-58-876-5|location=Tallinn|pages=111}}</ref> Stoga je krajem 1938. godine CK KPJ smijenio Jelasku sa svih funkcija i izbacio ga iz članstva KPH/KPJ i iz nedavno osnovanog legalnog paravana Komunističke partije - [[Stranka radnog naroda|Stranke radnog naroda]]. Na njegovo je mjesto nakratko bio postavljen [[Duško Mrduljaš (sindikalist)|Duško Mrduljaš]], ali je i on smijenjen u travnju 1939. jer je Centralni komitet smatrao da se nije dovoljno otrgnuo od Jelaskinog utjecaja.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|title=Memoari jugoslavenskog revolucionera - Tom 1: Na stazama partije, revolucije i bratstva i jedinstva: 1905-1943.|publisher=Most Art, Buybook|year=2012.|isbn=9789537893019|location=Beograd, Sarajevo, Zagreb|pages=93-98, 104-106}}</ref>
 
Listopada [[1939.]] godine Krstulović je na sugestiju [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] postavljen za političkog sekretara novoga Pokrajinskoga komiteta [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]] za Dalmaciju.<ref name="Split" /> Zbog jakog utjecaja Jelaske na partijsku organizaciju u Splitu, Krstulovićev autoritet među dalmatinskim komunistima nije bio posve siguran barem do kraja 1940. Događalo bi se da ga na sastancima lokalnih ogranaka SRN-a i KPH u Splitu izvižde i nadglasaju Jelaskini pristalice, usprkos tome što je imao jasan mandat CK KPJ.<ref>{{Citiranje knjige|last=Gužvica|first=Stefan|title=Before Tito: The Communist Party of Yugoslavia during the Great Purge (1936-1940)|publisher=Acta Universitatis Tallinnensis|year=2020.|isbn=978-9985-58-876-5|location=Tallinn|pages=176-177}}</ref><ref name=":2" /> Odjeci ove frakcijske borbe među dalmatinskim komunistima bili su vidljivi i u prvoj godini rata, a posebice nakon uništenja [[Prvi splitski partizanski odred|prvih dalmatinskih partizanskih odreda]] u kolovozu [[1941.|1941]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kvesić|first=Sibe|title=Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|publisher=Lykos|year=1960.|location=Zagreb|pages=169|quote=U pismu apelirate [CK KPH] na naše članstvo, da se okupi oko Pokrajinskog komiteta, ali vaše pismo nas stavlja u teški položaj. Svi naši antipartijski i oportunistički elementi, a osobito grupa Jelaska, Marić, [[Ivan Baljkas|Baljkas]], ne trebaju ništa drugo nego ovo pismo u borbi protiv Pokrajinskog komiteta i Partije. Danas se čuje od onih, koji su pod njihovim utjecajem, slijedeća glasina, da je drug Jović [V. Krstulović] slao ljude u partizane, da tamo nastradaju i da je on (Jović) od odijela sakupljenih za partizane dao izraditi odijela za svoju djecu. I kad vi u otvorenom pismu bacate svu krivicu na Pokrajinski komitet, onda možete biti sigurni, da će nas još više optužiti u vezi s palim drugovima, što nam ne može biti svejedno.}}</ref> Krstulović je svoj autoritet u Dalmaciji potpuno osigurao tek s jačanjem [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkog pokreta]] u toj regiji tijekom [[1942.]] godine.
Redak 23:
 
==== Formiranje prvih partizanskih odreda ====
Od 8. do 13. srpnja 1941. Krstulović je sudjelovao na sjednici CK KPH održanoj u Zagrebu. Na ovoj je sjednici odlučeno da u Dalmaciji (kao i u ostatku Hrvatske) valja pokrenuti oružani ustanak protiv okupatora i NDH. Krstulović je pritom upozoravao da usprkos razgranatosti komunističke organizacije una primorskim gradovimaotocima i nau dalmatinskimprimorskim otocimagradovima formiranje partizanskih odreda u unutrašnjosti Dalmacije neće biti lak posao, zbog slabog utjecaja KPJ u [[Dalmatinska Zagora|Zagori]], koja bi tim odredima morala služiti kao baza.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|title=Memoari jugoslavenskog revolucionera - Tom 1: Na stazama partije, revolucije i bratstva i jedinstva: 1905-1943.|publisher=Most Art, Buybook|year=2012.|isbn=9789537893019|location=Beograd, Sarajevo, Zagreb|pages=136-138}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Kvesić|first=Sibe|title=Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|publisher=Lykos|year=1960.|location=Zagreb|pages=108}}</ref> PK KPH za Dalmaciju je nakon zagrebačke sjednice CK KPH ubrzao rad na naoružavanju i organiziranju prvih partizanskih odreda. Ovaj je proces bio dodatno ubrzan dolaskom delegata CK KPH [[Pavle Pap|Pavle Papa-Šilje]] i [[Mirko Kovačević|Mirka Kovačevića-Lale]] u Split 7. kolovoza 1941. Oni su na sjednici PK KPH inzistirali da se prvi naoružani odredi pošalju u Zagoru u roku od tri dana, čemu se Krstulović (zajedno s ostatkom Pokrajinskog komiteta) pokušao usprotiviti, ali je na kraju ipak popustio pod pritiskom naređenja iz CK. Stoga je odlučeno da do [[11. kolovoza]] za polazak prema [[Dinara|Dinari]] i [[Kninska krajina|Kninskoj krajini]] bude spremno sedam odreda: [[Prvi splitski partizanski odred|Splitski]], [[Solinski partizanski odred|Solinski]], [[Trogirsko-kaštelanski partizanski odred|Trogirsko-kaštelanski]], [[Rogozničko-primoštenski partizanski odred|Rogozničko-primoštenski]], [[Šibenski partizanski odred|Šibenski]], [[Zatonsko-vodički partizanski odred|Zatonsko-vodički]] i [[Sinjski partizanski odred|Sinjski]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kvesić|first=Sibe|title=Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|publisher=Lykos|year=1960.|location=Zagreb|pages=130-132}}</ref>
 
==== Razvoj pokreta otpora ====