{{izvori}}'''Krastavac''' (ugorak, kukumar, [[latinski|lat]]. ''Cucumis sativus'') jednogodišnja je [[biljka]] iz porodice tikvovki (lat. ''[[Cucurbitaceae]]'').
[[Plod]] je [[zelena|zelen]], valjkast, tvrd, dug do 60 [[cm]], a širok do 10 cm, jestiv je i sirov. Sastoji se od 97% [[voda|vode]], ima 9,7 [[kalorija]] na 100 [[gram]]a. Bogat je [[vitamini]]ma i [[minerali (nutrijenti)|mineralima]]. Važan je dio [[prehrana|prehrane]](samo kod zvena)
svjež ili konzerviran. [[Sjeme]] se razvija u dozrelim plodovima. S botaničkog gledišta prema sjemenu i [[cvijet]]u pripada u [[voće]] (kao i [[rajčica]]), ali se u svakodnevnom životu tretira [[povrće]]m.
Potječe iz [[Indija|Indije]]. U zapadnoj Aziji, uzgaja se 3 000 godina. Jeli su ga [[Babilonci]] i spominje se u njihovom [[Ep o Gilgamešu|Epu o Gilgamešu]]. U [[Europa|Europu]] su ga donijeli [[Rimski imperij|Rimljani]]. Uzgoj krastavaca spominje se u spisima u [[Francuska|Francuskoj]] u 9. stoljeću, u [[Engleska|Engleskoj]] u 14. stoljeću, a u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] u 16. st.
Najveći svjetski proizvođač krastavaca je [[Kina]] s oko 60% svjetske proizvodnje. Ostali veći proizvođači, ali puno manji od Kine su [[Turska]], [[Rusija]], [[Iran]] i [[SAD]].
