Essekerski govor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis
m pravopis
Redak 12:
 
====Samoglasnici i dvoglasnici====
[[Samoglasnici]] mogu biti dugi i kratki, npr. ''gas'' [ga:s] ,plin‘, ''brukn'' [brukn] ,most‘. Nenaglašeni samoglasnik na kraju riječi ili prefiksa izgovara se oslabljeno, npr. u riječima ''libe'' [’li:be] ,ljubav‘, ''oda'' [’o:da] , ili‘, ''pezuh'' [pe’zu:x] ,posjet‘.
* Dugi samoglasnici: [a:] ''štan'' ,kamen‘, [e:] ''ken'' , ići‘, [ε:] ''enlih'', ,sličan‘, [i:] ''lid'' ,pjesma‘, [o:] ''tog'' ,dan‘, [u:] ''fizuln'' ,mahune‘.
* Kratki samoglasnici: [a] ''tant'' ,tetka, strina, ujna‘, [ε] ''nest'' ,gnijezdo‘, [i] ''ima'' ,uvijek‘, [o] ''folk'' ,narod‘, [u] ''truml'' ,doboš‘.
* [[Dvoglasnici]] su: ai, au, ea, ei, ia, iu, oa, ou, ua, uo: ''paiarin'' ,seljanka‘, ''rauba'' ,razbojnik‘, ''mea'' ,više‘, ''teafn'' ,smjeti‘, ''leibm'' ,živjeti‘, ''eisn'' ,jesti‘, ''mia'' ,meni‘, ,mi‘, ''viat'' ,gostioničar‘, ''joa'' ,godina‘, ''goatn'' ,vrt‘, ''ouni'' ,bez‘, ''touh'' , ipak, ali; pa, ta, ma‘, ''pefua'' ,prije nego‘, ''fuorn'' ,naprijed‘.
 
====Suglasnici====
Razlika u izgovoru [[suglasnici|suglasnika]] između esekerskog narječja i hrvatskog jezika najveća je kod glasova predstavljenih slovom '''h''' koje u esekerskom označuje sljedeća tri glasa:
* ['''h'''] na početku riječi ili sloga pred samoglasnikom (tzv. Hauchlaut). Sličan je hrvatskom glasu [h], ali je znatno slabiji, jedva se čuje: ''hajt'' ,danas‘, ''hobm'' , imati‘, ''hulc'' ,drva‘, ''kvounhajt'' ,navika‘.
* ['''X'''] iza a, o, u, au, ou (tzv. Achlaut). I on je sličan hrvatskom [h], samo je znatno jači: ''ah'', ah‘, ''toh'' ,krov‘, ''puh'' [pu:x] ,knjiga‘, ''pauh'' ,trbuh‘, ''vouhn'' ,tjedan‘.
* ['''ç'''] iza e, i, ai, aj, l, n, r (tzv. Ichlaut). Jezik se nalazi u položaju za izgovor glasa [i] ili [j], a izgovori se [h]: ''heht'' ,štuka‘, ''ih'' ,ja‘, ''raih'' ,bogat‘, ''solhi'' ,takvi‘, ''monhi'' ,neki‘, ''tuarh'' ,kroz‘.
Redak 25:
 
==Naglasak==
U esekerskom dijalektu [[vrste naglaska|naglasak]] je dinamičan. Odlikuje se samo jačim ili slabijim intenzitetom i u pravilu se podudara s naglaskom u standardnom njemačkom jeziku, npr. ''oda'' [’o:da] = ''oder'' , ili‘, ''lehalih'' [’lεxaliç] = ''lächerlich'' ,smiješan‘, ''familie'' [fa’mi:lie ] = ''Familie'' ,obitelj‘, ,porodica‘, ''tarum'' [ta’rum] = ''darum'' ,zato‘, ''fazuhn'' [fa’zu:xn] = ''versuchen'' ,pokušati‘.
 
==Leksik==