Renesansa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
m pravopis
Redak 16:
Društveno-socijalna decentralizacija vlasti započinje reformom rimokatoličke crkve poznatom pod imenom protestantizam (Martin Luther 1517. godine – Wittenberg, 95 teza). Njemačka aristokracija uvelike prihvaća protestantizam i stvara autonomne, apsolutističke kneževine i vojvodstva. Svećenici mijenjaju način života, imaju svoje župe, ne grade se skupocjene crkve, ukidaju se ceremonije i prestaje se trošiti na skupocjena umjetnička djela. [[Biblija]] se prevodi na [[njemački jezik]] i postaje prva knjiga njemačke književnosti.
 
Tijekom 16. stoljeća "Visoka renesansa" je u Firenci nastavila producirati velike umjetnike; ali središtem talijanske umjetnosti postao je Rim, gdje su ambiciozni pape [[Lav X.]] i [[Julije II.]] slavili grad slaveći sebe. U Rimu djeluje [[Donato Bramante]] (1444.-1514.) koji gradi [[Tempietto]] (mali hram) – građevina je malih dimenzija (visine 9 metara), kružnoga tlocrta sa šesnaest stupova, dva kata s [[kupola|kupolom]] i lanternom i apsolutno je [[simetrija|simetrična]]. Po skladu i simetriji nazivaju ga "[[Partenon]]om" novoga vijeka.
 
U vrijeme kada se izrazito štovao subjektivizam i individualizam svakoga umjetnika, toliko da je se stvarao kult genija, umjetnici su se željeli izražavati na poseban način i pri tome ostaviti poseban dojam na promatrače djela. To je vrijeme kada je vladala ideja genijalnoga umjetnika, pojedinca nadahnutog od Boga, koji je bio uspješan u različitim vrstama umjetnosti – univerzalni čovjek (tal. uomo universale). Visoku renesansu personificiraju tri najveća umjetnika svih vremena: [[Leonardo da Vinci]], [[Michelangelo]] i [[Rafael]].
Redak 75:
 
==Renesansni književnici==
Talijanski pjesnik [[Lodovico Ariosto]] autor je glasovitog renesansnog epa [[Bijesni Orlando]], koji je zamišljen kao nastavak nedovršena Boiardova spjeva Zaljubljeni Orlando. U Bijesnom Orlandu Ariosto oživljava fantastičan viteški svijet. Francuski književnik, redovnik i liječnik [[Francois Rabelais]] u proznom djelu [[Gargantua i Pantagruel]] (1532.-1564.) u 5 svezaka opisuje doživljaje i podvige porodice [[div]]ova poznate iz srednjovjekovne literature i pučke predaje. Ciklus je preteča romana u modernom smislu, te izraz novog, humanističkog pogleda na svijet. Sinteza je komičnih i grotesknih književnih postupaka i tradicija poznatih do toga vremena. Španjolski pripovjedač [[Miguel de Cervantes|Miguel Cervantes]] je svojim najznačajnijim djelom, viteškim romanom [[Bistri vitez Don Quijote od Manche]] započeo tradiciju [[Roman|romana]] u modernom smislu. Don Quijotea je napisao u zatvoru.
 
== Renesansa u glazbi ==