Venecija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
m pravopis
Redak 67:
Kada je Napoleon potpisao [[sporazum u Campo Formio]] [[12. listopada]] [[1797.]] god. Venecija je postala [[Austrija|Austrijskom]], do sporazuma u [[Pressburg]] u [[1805.]] god. kada je postala dijelom Napoleonove [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], te je nakon Napoleonovog poraza ([[1814.]]), postala Austrijskom [[Kraljevina Lombardija-Venecija|Kraljevinom Lombardija-Venecija]].
 
Od 1848.- do 1849. godine, nakon ustanka, kratko je obnovljena [[Mletačka Republika]] pod upravom [[Daniele Manin|D. Manina]]. God. [[1866.]], nakon trećeg talijanskog [[ujedinjenje Italije|rata za neovisnost]], Venecija je zajedno s pokrajinom Veneto, postala dijelom nove [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].
 
Nakon [[1797.]] god., grad je započeo ubrzano propadati, te su mnoge stare palače i građevine napuštene, a jedino je [[Lido di Venezia|Lido]] napredovao kao pomodno ljetovalište u 19. stoljeću.
Redak 106:
 
[[Datoteka:Accademia - Procession in piazza San Marco by Gentile Bellini.jpg|mini|250px|<center>[[Gentile Bellini]], ''Procesija sv. Marka'', 1496., ulje na platnu, 367 × 745 cm, [[Galerija Akademije]].<center>]]
''[[Ca 'd'Oro]]'' (točnije ''Palazzo Santa Sofia'') se smatra najljepšom palačom na venecijanskom kanalu Grande. Ovu staru [[Palača|palaču]] su oduvijek zvali "Ca' d'Oro" (''zlatna kuća'') zbog [[zlato|pozlaćene]] i višebojne (polikromne) vanjske dekoracije koje su nekad ispunjavale njene zidove. Palača je izgrađena od 1428.- do 1430. godine za obitelj Contarini kojoj je pripadalo osam duždeva od 1043. do 1676. god.
 
[[Nacionalna knjižnica sv. Marka|Nacionalna knjižnica sv. Marka]] (talijanski: ''Biblioteca Nazionale Marciana'') je [[renesansa|renesansna]] građevina, preko puta duždeve palače, u kojoj je smještena [[knjižnica]] s najstarijim javnim rukopisima u Italiji i najvećom kolekcijom klasičnih tekstova na svijetu.