Vučedolska golubica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
m uklonjena promjena suradnika 78.0.199.30 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Argo Navis
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 9:
| grad= [[Zagreb]]
}}
'''Vučedolska golubica''' je najpoznatija keramička posuda s [[arheologija|arheoloških]] iskopina na [[Vučedol]]u. Modelirana u obliku golubice, postala je jedan od najjprepoznatljivijihnajprepoznatljivijih simbola grada [[Vukovar]]a, u čijoj se blizini nalazi [[Vučedol]]. Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukrašena bijelim ukrasima (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Na vratu ima inkrustirana tri simbola klepsidre, odnosno dvostruke sjekire<ref name = MMB/>.
 
Iako je prozvana [[golub]]ica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici [[jarebica|jarebici]]. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938. godine.<ref name = MMB>Marina Miličević Bradač, ''[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8694 Vučedolska "golubica" kao posuda]'', Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 11. travnja 2004.</ref> Trenutačno se nalazi u [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkom muzeju u Zagrebu]]. Služila je kao kadionica i jedinstveni je primjerak (danas služi kao povijesni materijalni izvor).
 
[[Vučedol]] kraj [[Vukovar]]a značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana [[vučedolska kultura]], koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.<ref>Hrvatska: zemlja i ljudi - [http://croatia.eu/article.php?lang=1&id=18 Prapovijest]</ref>
 
== Vidi još ==
* [[Vučedolska kultura]]