Wikipedija

Žena: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Pravopisne pogreške
Žene su određene spolom, a ne rodom. Barem tako tvrde rječnici hrvatskog jezika
Redak 1:
{{radovi}}
{{dz}}
{{preusmjerava|Žene|istoimeni roman|[[Žene (roman)]]}}
{{izvor}}
[[Datoteka:Porträtt av målarinnan Jeanna Bauck (Bertha Wegmann) - Nationalmuseum - 19883.tif|mini|Jeanna Bauck, portret švedske umjetnice naslikan 1881.]]
'''Žena''' je odrasla osoba ženskog spola.
'''Žena''' je odraslo [[ženka|žensko]] [[čovjek|ljudsko biće]]. Prije odrasle dobi žensko dijete naziva se djevojčicom ili djevojkom.
 
Žene obično imaju dva X [[Kromosomi|kromosoma]] i sposobne su za [[Trudnoća|trudnoću]] i [[Porođaj|rađanje]] od [[Pubertet|puberteta]] do [[Menopauza|menopauze]]. Ženska se [[Anatomija čovjeka|anatomija]] razlikuje od muške po ženskom reproduktivnom sustavu koji uključuje [[Jajnik|jajnike]], [[Jajovod|jajovode]], [[Maternica|maternicu]], vaginu ([[Rodnica|rodnicu]]) i [[Stidnica|vulvu]]. Zdjelica i bokovi odrasle žene su širi, a grudi veće od odraslog muškarca. Žene imaju znatno manje dlaka na licu i ostatku tijelu, imaju više masnog tkiva i u prosjeku su niže i manje mišićave od muškaraca.
 
Tijekom ljudske povijesti tradicionalne rodne uloge često su definirale i ograničavale djelatnosti žena i mogućnosti koje su im dostupne. Također, mnoge vjerske doktrine propisuju određena pravila za žene. Tijekom 20. stoljeća u mnogim društvima dolazi do ublažavanja tih ograničenja jer su se žene izborile za mogućnost visokog obrazovanja i sudjelovanja u svijetu rada, izvan tradicionalne uloge domaćice. Nasilje nad ženama, bilo u obiteljima ili u zajednicama, ima dugu povijest, a počinitelji su prvenstveno muškarci. Nekim ženama uskraćena su reproduktivna prava. Razni [[Feminizam|feministički pokreti]] imaju zajednički cilj postizanja rodne ravnopravnosti.
 
[[Transrodnost|Trans žene]] su žene kojima je pri rođenju pripisan muški spol, a koji nije u skladu s njihovim rodnim identitetom, dok [[Interseksualnost|interseksualne]] žene mogu imati spolne karakteristike koje ne odgovaraju uvriježenim predodžbama o ženskoj [[Biologija|biologiji]].
 
== Razvoj i etimologija ==
Odrastanje žene razdoblje je u životu svake žene iz kojega ona prelazi iz djeteta u odraslu osobu, barem na tjelesni način. Žena to razdoblje započinje [[menstruacija|menstruacijom]]. Mnoge kulture na poseban način obilježavaju početak odrastanja, kao npr. u [[židovstvo|židovstvu]] ''bat mizvah''.
 
Izraz ''žena'' može se koristiti općenito u bilo kojem dobu njenog života, ili konkretnije kada se želi naznačiti dob i razlučiti je od mlade žene, ''djevojke'' ili ''cure''. U današnjem vremenu, izraz ''djevojka'' se također koristi i za neudanu ženu. [[Feminizam|FeministkinjeFeministice]] su se tijekom [[1970-ih]] strogo usprotivile tome nazivu te upotreba izraza ''djevojka'' kod odrasle osobe može značiti uvredu. Zanimljiva je i situacija da latinski izraz ''femina'', otkud je i sam feministički pokret dobio naziv, znači ''ona koja je sisana'' (od [[latinski jezik|latinskoga]] korijena ''felo'' = sisati), stoga su se i oko samog naziva pokreta vodile polemike.
 
U pojedinim kulturama koje su konzervativne i/ili kod kojih je položaj žena nezavidan, čast i reputacija obitelji vrlo je dobra, ako su kćeri u obitelji djevice. Tako se izraz ''stara djevojka'' ili ''stara cura'' i dalje može čuti kada se govori o ženama koje se nikada nisu udavale. Riječ ''žena'' bi, pak, u takvim kulturama značio da je žena seksualno iskusna, što bi bila uvreda cijeloj obitelji.
Line 23 ⟶ 17:
[[Datoteka:Scheme_female_reproductive_system-en.svg|240px|desno|mini|Ženski reproduktivni sustav.]]
 
U smislu [[biologija|biologije]], ženski spolni organi uključeni su u reproduktivni sustav služe za razvijanje zametka u tijelu žene. Jajnici ili ovariji proizvode jaja, koja stapanjem sa [[sperma|spermijima]] dovode do oplodnje i nastanka zametka. [[Maternica]] (na slici ''uterus'') organ je s tkivom koje štiti i pomaže u razvoju zametka te se širi prilikom rasta djeteta. Uloga [[vagina|vagine]] najizraženija je prilikom porođaja, iako je ona ponekad krivi sinonim za ostale spolne organe žene: stidne usne i ''[[klitoris]]''. Ženske grudi evoluirale su iz mliječne žlijezde, a primarna im je uloga [[dojenje]].
[[Stanica|Stanice]] žena obično sadrže dva X [[Kromosomi|kromosoma]], a stanice muškaraca X i Y kromosom. Tijekom ranog razvoja [[Plod (medicina)|ploda]] [[Morfologija (biologija)|morfologija]] [[Zametak|embrija]] oba spola je slična do otprilike 6. ili 7. tjedna kada se spolne žlijezde (gonade) diferenciraju u [[Sjemenik|testise]] kod muškaraca zbog djelovanja Y kromosoma. Spolna diferencijacija odvija se u žena na način koji je neovisan o spolnim hormonima. Budući da ljudi nasljeđuju [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijsku DNK]] samo iz [[Jajna stanica|jajne stanice]] majke, moguće je [[Genealogija|geneaološki]] pratiti majčinsku lozu daleko u prošlost.
 
Nakon prve menstruacije, žene mogu zatrudnjeti, iako postoji i umjetna oplodnja. Grana [[medicina|medicine]] koja se bavi ženskim spolnim sustavom zove se [[ginekologija]]. Žene dosežu menopauzu (prestanak menstruacije) u kasnim četrdesetima ili ranim pedesetima svoga života. Tada jajnici prestaju proizvoditi [[estrogen]] i žene ne mogu više zatrudnjeti.
[[Pubertet]] kod žena pokreće promjene u tijelu koje omogućuju spolnu reprodukciju [[Oplodnja|oplodnjom]]. Kao odgovor na kemijske signale iz [[Hipofiza|hipofize]], [[Jajnik|jajnici]] proizvode [[Estrogeni|estrogen]] koji potiče sazrijevanje tijela, uključujući povećanje visine i težine, rast dlaka na tijelu, razvoj dojki i menarhu (početak [[Menstruacija|menstruacije]]) koja se uglavnom javlja u dobi od 12. do 13. godine.
 
Žene boluju velikom većinom od istih bolesti kao i muškarci, iako neke bolesti imaju samo žene ([[rak jajnika]]). Kod ostalih bolesti koje su svojstvene i muškarcima i ženama simptomi su isti ili vrlo slični, ali liječenje i odgovor na lijekove često je različit.
U biološkom smislu, ženski [[spolni organi]] uključeni su u [[reproduktivni sustav]], dok su sekundarne spolne karakteristike uključene u [[dojenje]] djece i privlačenje partnera.
 
U prosjeku se rađa više muške djece od ženske (omjer je izračunat na približno 105:100) zbog činjenice da je muški kromosom Y lakši i brže se kreće na putu do jajne stanice od ženskoga kromosoma X iz muškoga spermija. Zanimljiv je podatak taj da su svi zametci u vrlo ranom stadiju trudnoće ženski; muški hormon [[testosteron]] odgovoran je za promjenu ženskog u muški spol.
[[Jajnik|Jajnici]], uz regulatornu funkciju proizvodnje [[Hormoni|hormona]], proizvode i ženske spolne stanice (jajne stanice) koje, nakon što su oplođene muškim spolnim stanicama ([[Spermij|spermom]]), stvaraju nove genetske jedinke. [[Maternica]] je organ s tkivom koji štiti [[fetus]] i s mišićima koji sudjeluju u izgonu ploda tijekom [[Porođaj|poroda]]. [[Vagina]] je elastični mišićni dio ženskog reproduktivnog trakta od [[Vulva|vulve]] do grlića [[maternica]] i koristi se u kopulaciji i rađanju. Izraz [[vagina]] često se kolokvijalno i pogrešno koristi u hrvatskom jeziku za [[Vulva|vulvu]] (vanjske ženske genitalije) koja se (osim od vaginalnog otvora) sastoji od stidnih usana, [[Klitoris|klitorisa]] i mokraćne cijevi. Mliječne žlijezde proizvode [[mlijeko]], hranjivu sekreciju koja je jedna od najznačajnijih karakteristika [[Sisavci|sisavaca]]. U zrelih žena [[Dojka|dojke]] su općenito izraženije nego u većine drugih sisavaca. Veličina dojki nije povezana s proizvodnjom mlijeka, pa se smatra da je prosječno izraženija veličina dojki kod žena, u odnosu na druge sisavce, barem djelomično rezultat spolne selekcije.
 
Obično između 49. i 52. godine života žena dosegne [[Menopauza|menopauzu]] (klimakterij), što je doba u životu žene kada menstruacije trajno prestanu i žena više ne može rađati djecu.
 
Iako se rodi manje žena nego muškaraca (omjer je oko 1: 1,05), novorođene djevojčice češće će doživjeti prvi rođendan nego dječaci. Žene u prosjeku imaju dulji životni vijek za šest do osam godina, iako je u nekim područjima, zbog rodne diskriminacije prema ženama, smanjen očekivani životni vijek žena na niži ili jednak životnom vijeku muškaraca. U ukupnoj ljudskoj populaciji u 2015., bilo je 101,8 muškaraca na svakih 100 žena. Razlike u očekivanom životnom vijeku djelomično su posljedica inherentnih bioloških prednosti, ali odražavaju i razlike u ponašanju muškaraca i žena. Jaz se donekle smanjuje u nekim razvijenim zemljama, vjerojatno zbog povećanja pojave pušenja među ženama i smanjenja stope [[Kardiovaskularne bolesti|kardiovaskularnih bolesti]] među muškarcima. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) piše da je "važno napomenuti da dodatne godine života žene ne žive uvijek u dobrom zdravlju".<ref name="Female Life Expectancy">{{Citiranje weba
|url=https://www.who.int/data/gho/data/themes/topics/topic-details/GHO/life-expectancy-for-women
|title=Life expectancy for women
|author=World Health Organization
|accessdate=27. rujna 2021.
}}</ref>
 
== Zdravlje ==
Pitanjem zdravlja žena bave se mnoge feministkinje, posebno kad je riječ o reproduktivnom zdravlju. Zdravlje žena pozicionirano je u širem korpusu znanja koje priznaje važnost roda kao društvene odrednice zdravlja, kako, između ostalih, navodi [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO).
 
Postoje neke bolesti koje prvenstveno pogađaju žene, poput [[Lupus|lupusa]]. Također, postoje neke bolesti povezane sa spolom koje češće ili isključivo pogađaju žena, npr. [[rak dojke]], [[rak grlića maternice]] ili rak jajnika. Žene i muškarci mogu imati različite simptome bolesti, a također mogu različito reagirati na liječenje. Ovo područje medicinskih istraživanja proučava rodno utemeljena medicina. Proučavanje ženske reprodukcije i reproduktivnih organa naziva se [[ginekologija]].
 
WHO definira smrtnost majki (maternalna smrtnost) kao "smrt žene tijekom trudnoće ili unutar 42 dana od prestanka trudnoće, bez obzira na trajanje i mjesto trudnoće, iz bilo kojeg uzroka povezanog s trudnoćom, ali ne računajući nesreće i slučajne uzroke." Uzimajući u obzir da svake godine više od 100.000 žena umre od komplikacija u trudnoći i tijekom poroda, a najmanje sedam milijuna ima ozbiljnih zdravstvenih problema, dok još 50 milijuna osjeća negativne posljedice po zdravlje nakon poroda, Svjetska zdravstvena organizacija apelirala je 2008. da se programima obuke primalja poboljšaju zdravstvene usluge za majku i novorođenče. Kako bi podržala unapređenje primaljskih kompetencija, Svjetska zdravstvena organizacija je uspostavila program obuke primalja, Akcija za sigurno majčinstvo.
 
Oko 99% smrti majki događa se u zemljama u razvoju. Više od polovice njih zabilježeno je u podsaharskoj Africi, a gotovo jedna trećina u južnoj Aziji. Glavni uzroci smrtnosti majki uključuju preeklampsiju i eklampsiju, nesiguran [[pobačaj]], komplikacije u trudnoći uzrokovane malarijom i [[HIV]]/[[AIDS]]-om te teška krvarenja i infekcije nakon poroda. Većina europskih zemalja, Australija, Japan i Singapur vrlo su sigurne u pogledu porođaja. Maternalna smrtnost je u Hrvatskoj već godinama niska i svodi se na sporadične slučajeve. Primjerice, u 2003. zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinjama su u Hrvatskoj umrle tri žene (stopa 7,56/100.000 živorođenih).<ref name="Cybermed">{{Citiranje weba
|url=https://www.cybermed.hr/centri_a_z/reproduktivno_zdravlje/maternalni_mortalitet
|title=Maternalni mortalitet
|author=Cybermed
|date=6. rujna 2013.
|accessdate=27. rujna 2021.
}}</ref>
 
== Reproduktivna prava i slobode ==
Reproduktivna prava i slobode su zakonska prava i slobode koje se odnose na reprodukciju i reproduktivno zdravlje. Međunarodna federacija ginekologije i opstreticije navodi da:
(...) ljudska prava žena uključuju njihovo pravo na kontrolu i slobodno i odgovorno odlučivanje o pitanjima koja se odnose na njihovu seksualnost, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje, bez prisile, diskriminacije i nasilja. Ravnopravni odnosi između žena i muškaraca u pitanjima seksualnih odnosa i reprodukcije, uključujući potpuno poštivanje integriteta osobe, zahtijevaju međusobno poštivanje, pristanak i zajedničku odgovornost za seksualno ponašanje i njegove posljedice.<ref name="Resolution on Reproductive and Sexual Health">{{Citiranje weba
|url=https://web.archive.org/web/20140223203421/http://www.figo.org/projects/reproductive_and_sexual_health
|title=Resolution on Reproductive and Sexual Health
|author=Figo.org
|accessdate=27. rujna 2021.
}}</ref>
 
Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da se, prema podacima od 2010. do 2014., godišnje u svijetu izvršilo 56 milijuna induciranih pobačaja (25% svih trudnoća). Od toga se oko 25 milijuna smatralo nesigurnim pobačajima. Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da u razvijenim regijama oko 30 žena umire na svakih 100.000 nesigurnih pobačaja, a da se taj broj povećava na 220 smrtnih slučajeva na 100.000 nesigurnih pobačaja u regijama u razvoju i 520 smrtnih slučajeva na 100.000 nesigurnih pobačaja u podsaharskoj Africi. Svjetska zdravstvena organizacija pripisuje ove smrti:
* restriktivnim zakonima
* lošoj dostupnosti usluga
* visokoj cijeni
* stigmi
* prigovoru savjesti pružatelja zdravstvenih usluga
* nepotrebnim zahtjevima, kao što su obvezna razdoblja čekanja, obvezno savjetovanje, davanje pogrešnih informacija, pristanak treće strane i medicinski nepotrebni testovi koji odgađaju skrb.
 
== Status žena u kulturama ==
Line 86 ⟶ 39:
* [[Feminizam]]
* [[Lezbijka]]
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Žena"